Inuiti, kod nas poznatiji kao Eskimi, što je izvana nametnut naziv koji inuitski narod smatra podrugljivim i uvredljivim, već tisućama godina obitavaju na rubnim dijelovima Arktičkog kruga i sada traže pravo glasa u međunarodnom svojatanju centralnog Arktičkog podmorja za kojeg se očekuje da će biti podijeljen između Kanade, Rusije, Sjedinjenih Država, Norveške i Danske.
Za dobrobit naših ljudi i dobrobit svijeta, mi moramo razviti formalni internacionalni proces koji je fokusiran na Arktik i koji uključuje autohtone ljude i njihov punopravan glas – rekao je Aqqaluk Lynge, predsjednik grenlandske skupine Inuitskog vijeća za Arktički krug (ICC) prilikom konvencije održane u ribarskom selu Ilulissat na Grenlandu.
Inuiti su na Arktiku živjeli jako, jako dugo i mi moramo zaigrati ulogu u onom što će se ovdje dogoditi. Mi smo ti koji ovdje živimo i svako škodljivo djelovanje na okoliš odrazit će se na naš način života i našu kulturu - dodao je Duane Smith, predsjednik kanadskog odjeljka ICC-a, čije riječi prenosi Christian Science Monitor.
Potraživanje se na prvi pogled može učiniti nerealnim jer Inuiti žive upravo na sjevernim područjima zemalja koje graniče s Arktikom, odnosno na rubnim, istočnim dijelovima Rusije, no njihov zahtjev postaje stvarniji kada se pažnja usmjeri Danskoj.
Odskočna daska
Od 56 000 ljudi koji žive na Grenlandu njih devedeset posto su Inuiti čija je neovisnost od Danske pitanje formalnosti. Jedina spona između starosjedioca i matične zemlje je ekonomska ovisnost teritorija, dok su iz političke perspektive Grenlanđani već sada potpuno autonomni, što ih čini valjanom strankom za teritorijalne zahtjeve.
Naše potraživanje Arktika pokrenuto je isključivo u ime Grenlanđana koji će naslijediti "potencijalni danski teritorij" čim postanu neovisni – rekao je veteran danske politike, Svend Auken.
Još je jasniji komentar Aleqae Hammond, ministrice financija i vanjskih poslova grenlandske autonomne vlade kod koje ne postoji nikakva sumnja.
Rusi su došli i 'zasadili' svoju zastavu gore kod Sjevernog pola, ali svi znaju da je on grenlandski. Posljednja zemlja prije nego što dotaknete pol je Grenlandska zemlja – uz smiješak je poručila Hammond.
Natječaj
Pet zemalja koje dodiruju Arktički krug obvezane su UNCLOS III konvencijom o pomorskom zakonu, prema kojoj svaka zemlja koja potražuje pravo na Arktik mora to učiniti unutar 10 godina od ratificiranja sporazuma. U slučaju Sjedinjenih Država krajnji je rok 2017., za Kanadu 2013., a za Rusiju 2009. godina. Nakon podnošenja, svaki zahtjev mora odvagnuti Komisija o granicama kontinentalnih ploča (CLCS), što je tek prvi korak u moru arbitraža koje očekuje zainteresirane stranke.

