Skinuta je zaštita kategorije značajnog krajobraza s poluotoka Oštrica, objavio je šibensko-kninski župan Goran Pauk na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Šibenika održanoj prošlog tjedna. Skidanje zaštite ugrađeno je u Prijedlog izmjene Prostornog plana Županije koji se do 4. veljače, nalazi na javnoj raspravi. Kako tvrdi Pauk, Županija je od gradske izvršne vlasti, odnosno gradonačelnika, već dobila pristanak i time je uklonjenja posljednja birokratska prepreka potrebna da bi se ideja o izgrađivanju golf terena na jednoj od dvije posljednje očuvane i neizgrađene lokacije unutar administrativnih granica grada Šibenika provela u djelo.
Planom je predviđeno dvostruko povećanje građevinskih zona, izgradnja četiri golf igrališta u radijusu od samo dvadeset kilometara, gradnja na područjima koja su pod nekim oblikom zaštite bilo zaštićenog krajolika ili kulturnog dobra, ukratko betoniranje svega što se još izbetonirati da
Cijela procedura sastojala se od slanja dopisa iz Ureda gradonačelnika u Ured Županije. Na tom dopisu je pisalo, kako tvrdi Pauk, da Grad ima 34 primjedbe na Prijedlog izmjena Prostornog plana Šibensko-kninske županije, među njima i spornu o skidanju zaštite. "Devedeset i pet posto tih primjedbi u Županiji smo prihvatili", zadovoljno je ustvrdio Pauk. Kako Prostorni plan Županije spada u plan višeg reda na taj način Grad je samom sebi izbio ovlasti i oduzeo si svako pravo buduće intervencije u županijske planove gradnje unutar svojih granica.
Zanimljivo je da se sve to zbivalo baš za vrijeme jedinog pokušaja javne rasprave na temu megalomanskih izmjena Prostornog plana koju je županijska HDZ-ova vlast pokušavala u tišini progurati do isteka zakonskog roka javne rasprave. Planom je predviđeno dvostruko povećanje građevinskih zona, izgradnja četiri golf igrališta u radijusu od samo dvadeset kilometara, gradnja na područjima koja su pod nekim oblikom zaštite bilo zaštićenog krajolika ili kulturnog dobra, ukratko betoniranje svega što se još izbetonirati da, u ionako preizgrađenoj županiji koja bi se ovim planom dodatno "uredila" golf igralištima i pratećim apartmanskim naseljima.
Vijest nije objavljena na službenim stranicama Županije ili Grada već ju je osobno na sjednicu došao priopćiti župan dok se gradonačelnik Ante Županović odlučio izgubiti na neodgodivom sastanku. Za župana dobivanje pristanka gradonačelnika očito znači i završavanje posla oko usvajanja Prijedloga plana iako ga nije usvojila županijska skupština (niti je proces još u toj fazi), a svakako još uvijek nije prošlo vrijeme zakonom osigurane javne rasprave. Trebala je, naime, završiti u petak, ali je produžena do 4.veljače zbog krađe knjige primjedbi iz kamerama oboružane zgrade Županije. Za krađu je ovih dana optužen HSP-ovac S.G. zvani Tica, kako je neslužbeno objavila Slobodna Dalmacija. Ovakav začudan događaj još je začudnije koncidirao s činjenicom da su vijećnici te stranke prošlog tjedna podržali sazivanje izvanredne sjednice gradskog vijeća u cilju sprečavanja suludih namjera županijske vlasti. Ekskluzivu o krađi također je obznanio župan umirujući prisutne obavještavanjem policije i ispunjenjem svih potrebnih procedura. Vrlo brzo nakon toga hrvatska policija dokazala je još jednom ažurnost u istraživanju kriminala i locirala inkriminirajuće dokumente u (napuštenim) prostorijama HSP-a.
Zanimljivo je da već postoje investitori, a da do prije nekoliko dana vijest o izgradnji golf igrališta nije ni postojala
Za sve stanovnike Šibenika značajnu vijest objavila je samo javna televizija u podnevnom dnevniku. Neko veliko uzbuđenje u javnom prostoru je izostalo, a ono malo zainteresirane javnosti uspjeli su izluditi zamršeni, nedifinirani i prekratki zakonski okviri. Što misli o inicijativi sazivanja izvanredne sjednice Gradskog vijeća i njegovim ovlastima u svom kratkom posjetu također je izložio župan.
"Za usvajanje Plana nije potrebna suglasnost Vijeća, već se traži samo njegovo mišljenje. U suprotnom nijedan plan nikad ne bi bio usvojen jer uvijek postoji netko tko nije suglasan", sažeo je svoje viđenje demokracije župan i otišao svojim poslom. Promptno je na govornicu tada izašao nezavisni vijećnik Ivan Ninić i dramatično upozorio da važniju sjednicu od svog saziva Gradsko vijeće nije imalo. "Ovdje se radi o sudbini grada za slijedećih najmanje deset godina", rekao je Ninić prozvavši gradonačelnika da je ovo već treći put da eskivira sa sjednice kada se raspravlja o važnim pitanjima. Ninić je javno izrekao "ono što već svi znaju" , a to je da župan i gradonačelnik već neko vrijeme vode razgovore s potencijalnim investitorima. "Radi se o milijunama eura, od koga oni ovdje rade budale".
Da se radi o prljavoj igri u kojoj su unaprijed određeni pobjednici potvrđuje i lokalni novinar Hrvoje Gunjača, autor priloga o skidanju zaštite s Oštrice koji tvrdi da se investitori već znaju te da je imao priliku listati projekt izgradnje golfa na poluotoku Zablaće, drugoj od dvije neizgrađene lokacije u cijelom obalnom prostoru županije. U slučaju Zablaća radi se o američkim investitorima, dok je za Oštricu zainteresirana Magna grupa.
Zanimljivo je da već postoje investitori, a da do prije nekoliko dana vijest o izgradnji golf igrališta nije ni postojala. Županija je proglasila otvorenom javnu raspravu o Prijedlogu prostornog plana baš u vrijeme praznika, 29. prosinca 2010., s trajanjem od trideset dana, a da skupina sastavljena od vijećnika HSP-a, HSLS-a, Nezavisne liste Zlatka Štrbinića, Društva arhitekata Šibenik i udruge Šibenski građanski forum, nije reagirala do medija ne bi ni došle namjere lokalne samouprave. Iako je i njihova reakcija došla prilično kasno, nije i nerazumljiva. Ipak su uspjeli sazvati izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća koja je izrodila četiri sata bizarne rasprave koju su pojedini vijećnici iskoristili za optužbe na račun stručnjaka odnosno arhitekata koji su se i usprotivili ovakvom tobožnjem razvoju Grada. Vijećnik HDZ-a Novica Ljubičić čak je upozorio na mogućnost da se "struka otme kontroli" te da nije na stručnjacima da određuje gdje će se i kako graditi već na politici koja u "interesu građana" odlučuje. Usprkos svemu došlo je do usvajanja Zaključka izrađenog od strane Društva arhitekata i Šibenskog građanskog foruma sa svim brojnim primjedbama.
Baš sva područja označena kao prostor za radikalnu građevinsku intervenciju pod nekim su oblikom zaštite, kao zaštićenog krajolika ili kulturnog dobra
Za početak, baš sva područja označena kao prostor za radikalnu građevinsku intervenciju pod nekim su oblikom zaštite, kao zaštićenog krajolika ili kulturnog dobra. Planom bi se takva zaštita jednostavno skinula i to bez izrade studija utjecaja na okoliš, konzervatorskih elaborata i ostalih stručnih studija procjene efekata izgradnje golf terena. Planira se povećanje smještajnih kapaciteta s 18.428 na 47.650, čime se otvara put masovnoj apartmanizaciji, bez preduvjeta za razvoj tih povremeno naseljenih "gradova duhova".
Da županija duhova ima na pretek govore brojke o nastavljanju trenda visokog prirodnog pada stanovništva. "Prognoze su da bi do 2015. godine u županiji moglo živjeti između 100 i 105 tisuća stanovnika. Ulože li se napori i demografska slika počne mijenjati nabolje, procjenjuje se da bi do 2025. ili 2030. godine broj stanovnika mogao ponovo doseći 115 tisuća. To je broj stanovnika koji je potreban da bi županija mogla funkcionirati u svim segmentima", izvijestio je nedavno Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Damir Lučev. Nerađanje dovoljnog broja djece ilitiga negativni prirodni prirast nije neka specifičnost šibenske županije, specifičan je jedino način na koji županija pod egidom razvoja grada i županije pokušava rastom smještajnih kapaciteta izgraditi sliku povećanja broja stanovnika. Spomenuti Lučev sudjelovao je u izradi Prijedloga Prostornog plana, a ovu željenu brojku od 115 tisuća stanovnika očito planira dobaciti kroz umjetne brojke privremenih korisnika apartmanskih kompleksa.
Nadalje, na poluotoku Zablaću golf se predviđa na njegovom jedinom preostalom neizgrađenom području, i to opet bez konzervatorskih elaborata. Za to područje od ranije postoji studija IGH koja brani gradnju u tom dijelu, ali ju je Županija jednostavno odbacila i za izradu nove angažirala firmu Urbin d.o.o, koja je pak nekim čudom donijela sasvim suprotno mišljenje. Arhitekti upozoravaju da je cijeli poluotok Zablaće definiran kao kulturna i arheloška zona te da je proširenje građevinskog prostora u suprotnosti sa Strategijom prostornog uređenja RH jer bi došlo do povećanja samo sezonski naseljenih apartmanskih naselja. U isto vrijeme vlasti su odlučile ignorirati dugogodišnje savjete struke da se grad treba širiti na zapad gdje je najgušća naseljenost i gdje, što je još važnije, već postoji infrastruktura. Umjesto toga grad se ovim planom širi na jug gdje već postoji problem prevelike izgrađenosti i istovremenog niskog prirasta stanovništva. Ovako se ponavlja već odavno napravljena greška umjetnog razvoja preko širenja apartmanskih naselja koja teško mogu doći u fazu stvarnih cjelogodišnjih zajednica. Uz naravno povećanje troškova kroz izgradnju potpuno nove infrastukture koja neće služiti kvalitetnijem životu već postojećeg stanovništva, a povećat će umjetno stvorena naselja koja će se samo povremeno sezonski koristiti.
Također se uopće nije ulazilo u procjene koliko bi koštala izgradnja golf terena i apartmanskih naselja te kako će se ona reflektirati na porast troškova lokalnog stanovništva koje će po nekim procjenama morati plaćati tri puta veće cijene vode ukoliko do izgradnje golf terena stvarno i dođe.
Miroslav Škugor: "Ovakim načinom gospodarenja de facto siječemo granu turizma koju toliko želimo razvijati jer izgradnjom golf terena mijenjamo sliku prostora i identitet u tolikoj mjeri da to više neće biti naš prostor"
"Arhitekti i konzervatori nemaju puno slobode utjecati na sve što se zbiva, ali nam je cilj animirati javnost u cilju stvaranja pritiska, preispitivanja odluka ili makar izrade stručnih studija koje će pokazati kakve efekte imaju ovakve namjere i da li one stvarno donose javnu korist u usporedbi s činjenicom da ćemo nepovratno dati Zablaće i Oštricu koji spadaju u jedini neizgrađeni dio šibenske obale", kaže Miroslav Škugor iz Društva arhitekata. Objašnjava da se radi o radikalnim zahvatima u okoliš i troškovima koje će morati pokriti lokalna zajednica, a ne investitori. "Ovakim načinom gospodarenja de facto siječemo granu turizma koju toliko želimo razvijati jer izgradnjom golf terena mijenjamo sliku prostora i identitet u tolikoj mjeri da to više neće biti naš prostor", zaključuje Škugor.
Za razliku od Varšavske ili Srđa, u Šibeniku je teže postići konsolidaciju ljudi koji se protive ovakvom očiglednom otimanju. Razlozi su brojni, od manje veličine, skoro pa nepostojećeg civilnog društva, dugogodišnje gospodarske stagnacije i sveopće apatije. Velik razlog vjerovatno leži u činjenici da administrativne granice grada ne odražavaju stvarne prilike. Mjesta na obali poput Zablaća, Grebaštice ili Žaborića nisu njegov integralni dio i nemaju stvarnu komunikaciju s gradom. Možda jesu sateliti u nekom smislu, ali nemaju urbanu strukturu ni obilježje. Većina naselja je svoj "morski" dio počela živjeti s izgradnjom Jadranske magistrale koja ih je odjednom bacila u žižu privlačnog turizma. Ovakvom politikom gradske i županijske vlasti nastavljaju s nelogičnom politikom razvoja koja podilazi interesima jedino budućih investititora kojima je naravno privlačnije neizgrađeno obalno područje od drugih neiskorištenih gradskih prostora poput bivše tvornice TEF ili gradskog zaleđa. Prema "Smjernicama i kriterijima za planiranje golf igrališta", dokumentu Ministarstva zaštite okoliša koje bi lokalnoj upravi trebale biti vodič pri planiranju ovakvih projekata, golf terene treba smještati upravo na devastirana područja, a nikako ne na vrijedne izolirane ostatke prirode na obali. Međutim, te smjernice nitko živ u lokalnim upravama ne čita niti doživljava, a i samo Ministarstvo pri kasnijim odlukama procjene utjecaja na okoliš zaboravlja na vlastite kriterije.
Koliko će to sve koštati i kakve će efekte imati na život budućih generacija iz perspektive investitora manje je bitno kada u suradnji s lokalnim vlastima mogu doći do vrijednih lokacija izradnju kojih će im sufinacirati upravo lokalno stanovništvo koje će zauzvrat dobiti geta u obliku golf igrališta kojima će samo rijetki imati pristup.
