Pal Schmitt i Hannes Swoboda - EPP i PSE - najbrojnije frakcije u EP-u prognoziraju s jedne strane šestomjesečnu a s druge jednoipolgodišnju ratifikaciju pristupnog ugovora o članstvu u EU za Hrvatsku. Oko hrvatskog članstva u Uniji jedino ih razdvaja brojka, period od 365 dana, jer oko toga treba li naša zemlja postati članicom sada postoji potpuni konsenzus.

Neslužbeno doznajemo da EPP-ovci ne smatraju da je pitanje određivanja nacionalnih prioriteta u hrvatskim pregovorima u ovom trenutku najvažnije, niti da Hrvatska u tom smislu imalo kasni. Bit će vrlo važno vidjeti kolika je moć EP po pitanju proširenja EU, a ona je relativno velika no potreban je konsenzus izmedu velikih grupa (op.a. u EP)- a u ovom slučaju nema nikakvih problema, rekao je za H-Alter Pal Schmitt. Schmitt neformalno tvrdi da će Hrvatska završiti pregovore do kraja 2008. dok je Swoboda nešto manje optimističan, pa neformalno kaže da je članstvo dostižno najranije 2009. ili najkasnije 2011.: Apsolutno sam siguran da će Hrvatska u tom periodu postati članicom. Za Swobodu nema dvojbe da su Hrvatska i Turska dvije odvojene stvari jer je kod Hrvatske sve pitanje datuma a kod Turske je sve pitanje ishoda samih pregovora. Po Swobodinoj logici ispada da je nastavak debate o potrebi razdvajanja pregovaračkih procesa za Hrvatsku i Tursku besmislen. Najbolje se to vidi po tome što Turskoj jučer nije poslano pismo da dostavi svoju pregovaračku poziciju za poglavlje carinska unija, a Hrvatskoj jest, podsjetio je pak Pal Schmitt. Ovakvi stavovi najjačih, ali po političkim programima i filozofiji suprotstavljenih snaga u EP-u sve više ukazuju na to da nema nikakve dileme hoće li Hrvatska postati 28. članicom Unije te da oko tog pitanja postoji potpuni politički konsenzus. Schmitt je tu čak odrešit: Moje je posve osobno mišljenje da bi bila povijesno ruglo da Bugarska i Rumunjska uđu u ovome desetljeću a da Hrvatska bude izostavljena. Cilj je 2009. i on je ostvariv. Ako se buduća predsjedništva - ono Finske, Njemačke i Portugala - dogovore da će ubrzati pregovore s Hrvatskom, možemo ih završiti do kraja 2008. Osvrnuvši se na tekuće probleme u EU - ima li u ugovoru iz Nice dovoljno prostora da nakon Bugarske i Rumunjske u EU uđe i Hrvatska, ili to možda treba voditi k reformi Ustava - Swoboda je rekao da misli će ti problemi sigurno biti riješeni prije 2009. te da to neće utjecati na Hrvatsku, te dodao: Hrvatska treba biti zemlja s ulaskom koje će biti promoviran novi ustavni temelj za EU. Ona je prva u novom krugu širenja EU i jako je važna jer igra vrlo važnu ulogu u cijeloj regiji. Izvjestitelj za hrvatski pristup u EU (PSE) Hannes Swoboda prognozira da će Hrvatska ratifikacija Pristupnog ugovora trajati godinu i pol dana. Supredsjedatelj zajedničkog parlamentarnog izaslanstva Hrvatska i EU Pal Schmitt smatra - za šest mjeseci. Schmitt kaže da se hrvatski napredak vidi po tome što sada postoji puna suradnja s ICTY-jem i po utrošenih 3,6 milijarde eura za pomoć povratku izbjeglica, po stabilnome gospodarskom rastu od 4,3 posto u 2006. godini, niskoj stopi inflacije i stabilnoj tečajnoj listi. No, EPP-ovci podsjećaju i na neka goruća pitanja, kao što je restrukturiranje velikih poduzeća u vlasništvu države, osobito brodogradnje. Govoreći o ostatku regije zapadnog Balkana, Schmitt je izrazio stav da preostale zemlje u odnosu na EU stoje daleko, najmanje 5,6, ili 8 godina. One su započele obećavajuće ali pred njima je još dug put. Za ostatak Balkana ne vidim način kako bi članstvo bilo moguće, u smislu procedure. Schmit nam je povjerio da misli da je integracija Srbije u EU al pari snu i da to nije realističan cilj. Obje najveće stranke u EP željno iščekuju jesen kada će EK donijeti dokument koji nedvosmisleno kaže da Hrvatska može ući u Uniju odnosno, da je ne samo dobrodošla već i poželjna. Obje inzistiraju i na ocjenjivanju svih kandidata za članstvo prema vlastitim zaslugama. Turska će slijedeće godine biti zaustavljena ne otvori li do kraja svoje luke ciparskim brodovima, jučer je u Europskom Vijeću rekao Erkki Tuomioja, šef finske diplomacije. Finska će za nešto više od 30 sati preuzeti predsjedanje EU-om od Austrije. Tuomioja je, kao i stalni predstavnik Finske u EU Eikka Kosonen prije nekoliko dana, rekao da će zapadni Blakan biti visoko na listi prioriteta te da će Finci nastojati da poglavlje obrazovanje i kultura bude otvoreno prije ljeta. Finci obećavaju i da će pregovori tijekom njihovih šest mjeseci teći uravnoteženim tempom napretka. Ne radim usporedbu Hrvatske ni s jednom zemljom i proces, nadajmo se, neće biti dug, zaključio je Tuomioja.