Hrvatski građani među najsretnijima u Evropi, tvrdi UNDP

Po osjećaju sreće hrvatski se građani nalaze u samom europskom vrhu, a od njih su sretniji jedino Skandinavci i Ciprani, pokazalo je veliko istraživanje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) "Kvaliteta života u Hrvatskoj: regionalne nejednakosti", koje je predstavljeno danas u hotelu Dubrovnik. U anketi UNDP-a provedenoj prošle godine sudjelovalo je oko 9.000 građana iz svih krajeva Hrvatske, a odgovarali su na pitanja o percepciji kvalitete vlastitog života: ekonomskoj situaciji kućanstva, kvaliteti stanovanja, zaposlenju i obrazovanju. Procjena životnog zadovoljstva i osjećaj sreće najsnažnije su povezani s visinom dohotka i stupnjem obrazovanja. Trećina građana Hrvatske nije zadovoljna svojim životnim standardom jer ima poteškoće u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Najsretniji i najzadovoljniji su građani Splitsko-dalmatinske županije, rekla je urednica i jedna od autorica istraživanja Lidija Japec. Oni su čak zadovoljniji i od građana koji žive u "starim" članicama EU. Ljudi koji žive uz more općenito se osjećaju sretnije od onih na kontinentu, rekla je Japec dodajući kako najmanje sreće i zadovoljstva osjećaju žitelji Bjelovarsko-bilogorske županije, iako je u toj županiji najmanje napetosti među društvenim skupinama. Iznenađujuće je da su građani Hrvatske optimistični u vezi budućnosti, posebno ako se uzme u obzir da se trećina njih žali kako ne može podmiriti prosječne mjesečne životne potrebe, rekla je Japec. Područja života u kojima Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a su zadovoljstvo vlastitim obrazovanjem i kvalitetom zaposlenja, osjećaj dezorijentiranosti i otuđenosti u društvu, kao i izrazito visoka percepcija napetosti između bogatih i siromašnih, koju uočava gotovo dvije trećine građana. Rezultati ankete pokazali su da je životni standard najniži u županijama Središnje i Istočne Hrvatske, a najviši u Istarskoj županiji i Gradu Zagrebu. Kada je riječ o stanovanju, više od 80 posto hrvatskih građana vlasnici su stambenih prostora u kojima žive no to ne ukazuje nužno i na bolju kvalitetu stanovanja. Zanimljiv je i podatak da se, u odnosu na većinu zemalja EU, u Hrvatskoj svega 13 posto ispitanika osjeća nesigurno u svom susjedstvu. U kućanstvu bez zaposlenih osoba živi čak 21 posto stanovnika u dobi od 18 do 64 godine, a najviše ih je u Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tri četvrtine zaposlenih osjeća se sigurno u pogledu svog zaposlenja, odnosno drže kako vjerojatno neće izgubiti posao. Podaci o sudjelovanju u cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju u Hrvatskoj govore da je tek 10 posto ispitanika u proteklih godinu dana pohađalo neki tečaj ili program osposobljavanja, što je dvostruko manje nego u članicama EU-a. U Hrvatskoj postoji i visoki stupanj nepovjerenja u hrvatski zdravstveni sustav - 45 posto ispitanika ima vrlo malo ili nimalo povjerenja u sustav zdravstvenog osiguranja.