H-Alter
Riječ je o ukupno 22 tužbe protiv Hrvatske za što je građanima isplaćena odšteta od gotovo 75 tisuća eura, tj. više od pola milijuna kuna; trenutno na Sud čeka još 1425 tužbi.

I dok su godinu ranije dominirale tužbe zbog toga što građani pred domaćim sudovima godinama nisu mogli dovršiti postupke za naknadu štete od terorizma, Sud je lani razmatrao i tužbe zbog dugotrajnih radnih sporova, ostavinskih rasprava, obiteljskih mirovina i naknada od osiguranja. Prosječna odšteta iznosila je nešto više od 3000 eura. Iako se naknada može činiti niskom, ona je još uvijek tri puta viša od naknada koje Ustavni sud presuđuje u sličnim slučajevima. Po broju riješenih tužbi i utvrđenih kršenja ljudskih prava Hrvatska je i lani bila u prosjeku među 46 država, članica Vijeća Europe, zajedno s Austrijom, Moldavijom i Ciprom. Rekorderi po broju utvrđenih kršenja ljudskih prava su Turska (312 tužbi u kojima je utvrđeno kršenje barem jednog prava), Slovenija (185), Ukrajina (119) i Poljska (107). Poput Hrvatske, i druge države imaju najviše problema s dužinom sudskih postupaka - od 1445 tužbi, 567 se odnosilo na dugotrajnost postupka. I Sud u Strabourgu grca pod teretom tužbi, trenutno ih je gotovo 90.000, od čega su polovica tužbe protiv Rusije, Rumunjske, Turske i Ukrajine. Stoga se pokušavaju uvesti mjere za učinkovitiji rad Suda: skupno rješavanje sličnih slučajeva, zaprimanje samo kompletiranih spisa, otvaranje ureda u državama iz kojih stiže najviše nestručnih tužbi te jačanje nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava. Podsjetimo, u 2005. godini Sud je Hrvatsku 24 puta proglasio krivom, uz to je Hrvatska sklopila i 21 prijateljsku nagodbu s tužiteljima, a oslobođena je samo u jednom slučaju. Ukupna odšteta tada je iznosila gotovo 260.000 eura, odnosno 1,9 milijuna kuna.