Zatvaranjem svih odlagališta smeća u Hrvatskoj i osnivanjem županijskih centara za gospodarenje otpadom ulazimo u novu eru zbrinjavanja otpada. Ti će centri, osim odlagališta, imati i reciklažna dvorišta te uređaje za preobradu i reciklažu sirovina, uređaje za kompostiranje i spalionice otpada. U Ministarstvu zaštite okoliša, koje je osmislilo tu novu strategiju gospodarenja otpadom, ističu da je Istarska županija lokaciju već definirala te su počele pripreme za gradnju, a grad Zagreb gradi i postrojenje za termičku obradu otpada. Zagrebački će se otpad tako uskoro početi spaljivati. Ladislav Prežigalo, pročelnik zagrebačkoga gradskog ureda za gospodarstvo, kaže da će se spalionica sagraditi na Žitnjaku, neposredno pokraj Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jer će se energija dobivati iz komunalnog otpada i iz mulja otpadnih voda. »Postrojenje za termičku obradu otpada potpuno je prihvatljivo za okoliš i već se izrađuje dokumentacija za ishođenje lokacijske dozvole«, kaže Prežigalo i dodaje da je investicija procijenjena na 170 milijuna eura. Ipak, prvi će se regionalni centar za gospodarenje otpadom sagraditi u Istri, i to na pulskom odlagalištu otpada Kaštjun. Projekt se radi u skladu s direktivama Europske unije, a do veljače se očekuje osnivanje trgovačkog društva koje zasad nosi radni naziv »Kaštjun d.o.o.« dok će službeno ime odrediti mališani pulskih osnovnih i srednjih škola. Za gradnju centra najprije se treba sanirati pulsko gradsko odlagalište otpada Kaštjun. Kako doznajemo od pulskoga gradonačelnika Borisa Miletića, sanacija počinje već krajem mjeseca. Istarska županija izdvojila je 20 milijuna kuna za gradnju centra, a u idućih pet do sedam godina deponiji istarskih gradova bit će sanirane. O golemom problemu otpada najbolje govore procjene prema kojima svaki građanin Hrvatske godišnje proizvede 270 kilograma otpada. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji se na 17 legalnih smetlišta i stotine divljih odlagališta godišnje baci oko 175.000 tona smeća, odnosno 370 tona dnevno. Maja Rujnić-Sokele, asistentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te urednica redakcije Zaštita okoliša u časopisu »Polimeri«, pak dodaje da, prema njihovim istraživanjima, najveći dio kućanskog otpada čini, začudo, papir, koji bi se mogao reciklirati. Ipak, dodaje kako je utješno da se sav kućanski otpad može spaliti te da će gradnjom spalionica smeća problem biti riješen. Problem zbrinjavanja otpada u Dalmaciji proteklih je godina dostigao kulminaciju, a najviše medijske prašine podiglo je zatvaranje odlagališta Donja gora na Makarskom primorju te smrad koji se prošle godine uoči turističke sezone širio s hvarskog odlagališta. Tomislav Mihotić, županijski pročelnik za komunalne poslove i graditeljstvo, ističe da će njihov centar biti otvoren u Lećevici krajem 2009. Naglašava i da će u budućnosti svaki otok imati pretovarnu stanicu u kojoj će se otpad prikupljati i prevoziti u Lećevicu.

