H-Alter
 Nakon City Centera najavljuje se još hrpa supermarketa, čija će se brojka, možda već do kraja godine popeti na nevjerojatnih 500. Trgovci vode mahnitu bitku cijenama, a kupci podliježu šoping ludilu.

Na samo jednom mjestu u samo jednom danu ove jeseni Zagreb je dobio novih 85 trgovina, restorana i kafića. Nove supertrgovine niču jedna za drugom i u drugim hrvatskim gradovima, a za svaku se postavlja pitanje ima li još tržišnog prostora. Među trgovcima je zavladao pravi rat ponudom i cijenama, a kupce je zahvatilo šoping ludilo koje ih tjera u kilometarske kolone na cestama koje vode u trgovinske meke Kako su Hrvati živjeli prije ni desetak godina, kad su kupovali u malim kvartovskim dućančićima, danas više ni njima samima nije jasno. Otada se broj trgovina udvostručio, a vrtoglavo su rasli i njihovi prodajni kvadrati. Svaki je supermarket bio veći, bogatiji ponudom, s nižim cijenama. I svaki posjećeniji od prethodnog. Osim supermarketa s pretežno prehranom, kao što su Ipercoop, Getro, Konzum, Metro, Marcator, Billa, Plodine, Kaufland, Jolly, Kerum, Studenac, Interspar, Tommy, nicale su ogromne trgovine tipa 'sve za dom' kao što su Pevec, Mercatone, Gramat, Bauhaus, Baumax, Kika, Lesnina, Merkur, Presoflex… Pa su tu pravi shopping gradovi s nebrojenim dućanima poput zagrebačkog King Crossa, Centra Kaptol, Importanne centra… Do ovog nedavno otvorenog u hrvatskoj metropoli koji je i opet oborio sve rekorde – City Center One. Centar ima 85 dućana, restorana i kafića i od prvog su dana svi su puni. Na parkiralištu tablica iz svih naših gradova, pa i šire. Uoči otvaranja City Centera i osobito Interspara u njegovu sklopu, gotovo svi konkurenti bacili su se na marketinške aktivnosti te su nudili artikle na akciji po nevjerojatnim cijenama, uz besplatne zabavne sadržaje, ručkove, roštilje i slične radosti. Evo prvih pokazatelja da je konkurencija dobra za potrošače. Ta borba će biti dugotrajna, jer sve ukazuje na to da će novi supermarketi i dalje nicati diljem zemlje, da će slabi polako tonuti, a dobri jačati. Zagrebu još osam šoping gradova Kad se otvore svi samo dosad već najavljeni supermarketi, imat ćemo ih 500, možda još u ovoj godini. Šire se već postojeća trgovačka imena, dolaze nova: gotovo da i nema grada u kojem se ne šuška o dolasku Lidla, hard diskont lanca kakvih će u našoj zemlji biti 17, za početak. No hoće li diskonter zaustaviti sve nove superdućane hranom i barem na neko vrijeme zaokružiti ponudu i nije toliko sigurno jer još jedan diskontni ponuđač najavljuje dolazak, popularni njemački Aldi. Kako će ta dva lanca doista svima konkurirati cijenama (tako je gdje god se u Europi pojave), bit će zanimljivo promatrati što se događa 'na terenu'. Koliko god se čudili tko će toliko kupovati u svim tim supercentrima i s čim, u većim hrvatskim gradovima, a osobito u milijunskom glavnom gradu, najavljeno je, osim prehrambenih, otvaranje cijelog niza novih centara s odjevnim brandovima, ali i raznim zabavnim sadržajima. Investitori žele pridobiti nezaposjednute dijelove gradova. Zasad je sasvim izvjesno da će Zagreb dobiti trgovački centar Avenue Mall u Novom Zagrebu, Prebedarske dvore u centru, centar Mandi u istočnom dijelu grada, a zatim ih slijedi još barem pet koji se već naveliko razmatraju. Zasad su investitorima zanimljive i lokacije Buzin i Lanište. I Rijeku očekuje sličan val. Tower centar pred samim je otvaranjem, a riječ je o velebnom zdanju koje će po svojoj veličini za oko tisuću kvadrata nadmašiti i novootvoreni zagrebački, te će postati najveći šoping centar u Hrvatskoj. Protezat će se na preko 62.000 kvadrata i bit će to centar s trgovinama, restauracijama, supermarketom, infrastrukturom za razonodu - nekoliko kinodvorana, prostorijama za razne zabavne i sportske aktivnosti te tornjem s uredima, kongresnim dvoranama i salama za sastanke. Istina je, supertrgovine uglavnom, razumljivo je, niču uz veće gradove, pa su tu oni iz udaljenih mjesta pomalo zakinuti, jer u centre ne mogu skoknuti usput, već moraju računati na dulji put, no zasad će tako i ostati. Kamo, kuda i dokle? Trgovinom se bavi svaki treći naš poduzetnik, stalno dolaze novi, a u hrvatsko trgovačko tržište ulažu i stranci. I to dugoročno, što znači da ćemo vjerojatno još dugo ludovati za zabavom po dućanima. Da ulagači moraju razmišljati mnogo unaprijed pokazuje podatak da povrat investicije očekuju za pet do deset godina (taj rok je prije bio kraći, jer je konkurencija bila manja). A profit je sigurno tu dok god etablirani lanci toliko ulažu u daljnju ekspanziju. Na kraju krajeva, svi oni rade analizu tržišta i dobro procjenjuju hoće li moći otkidati dio kolača. Potrošači će, dakle, u svakom slučaju tolikom konkurencijom i njihovim nadmetanjem profitirati, jer će cijene biti sve niže. Ili će im novčanici ostati deblji ili će kupovati više, nebitno je, no iskušenja će vrebati na svakom koraku. I na kraju se valja zapitati do kada će ta šoping manija trajati. E pa, neće vječno, ako ćemo i po tom pitanju slijediti stare zemlje Europske unije. Austrijancima i Nijemcima se, primjerice, slobodno vrijeme više ne troši na periferiji grada u hermetički zatvorenim šoping carstvima bez prirodnog svjetla i zraka. Trendovi se mijenjaju. No proći će još duži niz godina dok Hrvati barem vikendom izlazak i zabavu u šoping centrima požele zamijeniti izletima u prirodu i opet zavoljeti male kvartovske dućane koji su im i nekad nudili sve što im najčešće treba.