H-Alter
 Samo 32 posto hrvatskih građana smatra da je članstvo u EU pozitivna stvar - pokazalo je novo istraživanje javnog mišljenja Standard Eurobarometar.

EUropljane plaši porast kriminala i stavovi se kreću od vrlo jako podrške strožem kažnjavanju kriminalaca na Cipru ( 97 posto ispitanih), do jake podrške, npr. u Danskoj (70 posto). Dok su odgovori širom EU25 kada je o kriminalu riječ, uglavnom podjednaki, iznenađenje (u smislu odmaka od prijašnjeg stava) predstavlja pitanje Ustava EU.U Francuskoj i Nizozemskoj sada, iznenađujuće, prevladava pozitivno mnijenje o dugo osporavanoj Povelji. U Francuskoj, naime, po novome, 56 posto građana zagovara EU Ustav; u Nizozemskoj čak 59 posto.Tim više što je u studenome, prema jednom ispitivanju provedenom na razini Nizozemske, 64 posto ispitanih građana reklo - da bi ponovno reklo ne Ustavu na referendumu. Bilo kako bilo, ispod 50 posto trenutno ga podržavaju samo Britanci. Za razliku, građani EU25 i dalje su podijeljeni oko toga koju bi ulogu u društvu trebala imati religija. Raspon mišljenja se kreće od samo 20 posto onih koji smatraju da religija ima preveliku ulogu u društvu do negativno nastrojenih Ciprana (čak 81 posto stanovnika podijeljenog Otoka protivi se,naime, pridavanju jakog značaja religiji). U najvećem su raskoraku javno mnijenje i politika u Poljskoj, u kojoj čak 55 posto građana ne odobrava konzervativni katolicizam koji, recimo, zagovara poljska vlada, koja iz dana u dana zemlju sve više gura u populizam i nacionalizam. Poljaci se jako protive i homoseksualnim brakovima a taj stav zastupaju i Ciprani. Njemačka, koja samo što nije preuzela vođenje Unije, u ovom je Eurobarometru pokazala konzervativno lice, što neki dovode u izravnu vezu sa stavovima same kancelarke Merkel, jer je ona svojedobno predložila spominjanje kršćanskih vrijednosti u Ustavu. Homoseksualizam je nešto što se, dakako, odobrava ili ne, a to, izgleda, najviše ovisi o geografskom položaju neke zemlje: južnije/istočnije izražavaju tradicionalno slabiju potporu istospolnim vezama (Poljska: 17 posto, Grčka: 15 posto), dok su gay brakove na razini cijele EU najviše podržali Nizozemci (82 posto), Šveđani (71 posto) i Danci ( 69 posto). No, tek trećina svih građana EU odobrava i ideju da gay parovi usvajaju djecu, i tu ponovno od svih ostalih odskaču Nizozemci (69 posto), i Šveđani (51 posto). Iako se to nekako po defaultu često dovodi u vezu, droga i homoseksualnost uopće nisu nužno povezane činjenice, pa tako gayevima skloniji Šveđani o ozakonjenju kanabisa nemaju baš potvrdan stav (ideju je podržalo tek 9 posto), za razliku, npr. od Nizozemaca (49 posto kaže: ok). Samo one zemlje članice EU koje su 2004. dozvolile radnicima iz novih članica EU da se u njima zaposle smatraju da je imigracija nešto pozitivno za cijelo društvo (79 posto Šveđana), dok su Austrija i Njemačka, koje su zabranile ulazak radnicima sve do 2007., sasvim suprotnih pogleda. Dok se kod nas za nastavak proširenja EU izjasnilo 64 posto ispitanih, u EU najmanju podršku dali su Njemci (30 posto), Austrijanci (31 posto), Luksemburžani (3 posto), Francuzi (34 posto). Poljaci, Slovenci, Grci i Slovaci pak podržavaju daljnje širenje Unije u visokim postocima (iznad 69 posto u svakoj od navedenih). Iako dobrobit od članstva očekuje 42 posto Hrvata, EU ima pozitivan lik za nešto manje, 32 posto njih (a u EU25 za 46 posto upitanih).