Hoće li - neće li....

Zemlje tzv. zapadnog Balkana, koje pretendiraju na članstvo u EU, sada su na dosta različitim razvojnim nivoima iako nema sumnje da je Hrvatska ispred ostalih. Međutim, ona se može nadati ulasku u EU tek u srednjeročnom razdoblju (najranije za tri ili najkasnije za pet godina ) budući je EU definitivno odustala od novog Big Bang-a (općeprihvaćeni termin za kolektivno apsorbiranje zemalja, a primjer za to je 10 kandidatkinja koje su ušle u Uniju u svibnju 2004.) Iako EK kaže da je prerano spekulirati o tome kada će se dogoditi iduće proširenje EU, zna se da je najraniji mogući datum za to kraj 2008. Kako sada stvari stoje, naime, pitanje Ustava i pitanje spremnosti institucija EU da ona primi nove zemlje, mogli bi biti zaključeni upravo tada. A to onda znači da je najraniji mogući datum ulaska Hrvatske kojih šest mjeseci iza (kada se završi ratifikacija hrvatskih pregovora u svih 27 zemalja članica EU.) Kandidati imaju različit politički i gospodarski stupanj razvoja, i administrativne sposobnosti za uspješno provođenje procesa pristupanja, pa nije izgledno da će nekoliko zemalja ući zajedno, stoji u EK-ovom priopćenju povodom Strategije proširenja i sposobnosti integriranja, koja prati danas objavljeno Izvješće EK povodom napretka zemalja kandidata, najvažniji dokument EK u posljednjih 365 dana. Jedan od ključnih razloga je i to što su se u međuvremenu postrožili kriteriji za članstvo u Uniji uvođenjem tzv. benchmarka- dodatnih mjerila- za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja, te se više inzistira i na pojedinim političkim pitanjima. Najbolnije točke Prema današnjem Izvješću, za nas doista važnom dokumentu, Hrvatska je najviše prozvana zbog problema u pravosudju, javnoj upravi te zbog nedovoljne borbe protiv korupcije, osobito one krupne. Vraćanje izbjeglica njihovim kućama, diskriminacija pri zapošljavanju, kao i tijek sudskih procesa koji se odnose na ratne zločine i zaštita svjedoka- takodjer ne zadovoljavaju. Primjedba vladinom programu gradnje 3600 stanova za povratnike je da se on zasniva na neprovjerenom modelu javno- privatnog partnerstva. Hrvatska bi trebala riješiti stršeće bilateralne probleme sa susjedima, posebno kada je riječ o granicama. Državne potpore i nekretnine područja su u kojima se dane obveze ne provode do kraja- navodi se. U prostoru medija, Hrvatska nema problema sa slobodom izražavnja ali više je no zabrinjavajuće, za Bruxelles, nepoželjno uplitanje politike u tu sferu. Što se tiče slobode, mediji su ostali slobodni, u velikoj mjeri deregulirani i općenito podvrgnuti pravilima slobodnog tržišta. U lipnju 2006. parlament je donio amandman na Kazneni zakon kojim se ukida zatvorska kazna za klevetu. Meðutim, zabrinutost izražena u izvješću o napretku iz 2005. godine, koja se tiče mogućnosti političkog utjecaja na lokalnoj razini i dalje vrijedi, stoji u nacrtu Izvješća o napretku. Među javnim medijima u Hrvatskoj kao primjeri navode se HRT i Hina, i ti se primjeri dodatno komentiraju: Dva slučaja, posebice koja se odnose na političke TV emisije "Otvoreno" i "Latinica" takoðer naglašavaju da je politièki pritisak izvršen na javnu HRT, prijeteći njezinoj neovisnosti i izazivajući zabrinutost oko slobode izražavanja u Hrvatskoj. Postupak za imenovanje Upravnog vijeća državnog servisa vijesti HINA pretrpio je znatne nedostatke. Rast gospodarstva i provođenje SSP-a, suradnja u regiji, nastavak suradnje s Haaškim tribunalom, politika transporta, ekologija (a to je jedno od najtežih poglavlja u pristupnim preovorima) su u Izvješću pohvaljeni. Za ostale kandidate i potencijalne kandidate prognoze su nevesele jer im se ne predviđa ulazak u EU srednjeročno već dugoročno (najranije za pet do deset godina). Jedino pomalo odskače Makedonija iako se ni ona još ne može nadati otvaranju pregovora a naglasak je stavljen na puno provođenje Ohridskog sporazuma- reformu policije i sudstva. (Sporazum se tiče ravnopravnosti Albanaca i Makedonaca). Srpsko gospodarstvo je uznapredovalo od prošle godine ali je općenito ova godina bila za Srbiju vrlo loša, zbog nesuradnje sa den Haagom i zbog njezinog odnosa spram Kosova, što su i povodi za zaustavljanje njezinog pretpristupnog procesa. Iako je BiH sada stabilnija a dobro teče i povratak izbjeglica, koče ju korupcija i reforma policije, uz niz drugih opaski koje BiH ne idu u prilog. Tirana ima najgoru korupciju u regiji, a Crnu Goru opsjeda korupcija i osim toga, ona trenutno ima nedovoljno jake institucije za realni napredak. ------------------------------------------------------------------------ U EU se pristupa kroz sadržajne reforme, to nije šetnja kroz park, naglasio je danas u EK Olli Rehn, te dodao da je kvaliteta važnija od brzine.
------------------------------------------------------------------------