H-Alter
 Ravni cretovi na području Plaškog među posljednjim su preostalima u Hrvatskoj, a zbog svoje su rijetkosti, izdvojenosti i veličine među kritično ugroženim staništima Hrvatske. HEP ih je kao korisnik državnog zemljišta prodao firmi Ruda što osporava Državno odvjetništvo.

Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu tužbom će u ime Republike Hrvatske kao izlučnog vjerovnika nad ogulinskom tvrtkom Ruda u stečaju krenuti u pobijanje kupoprodajnog ugovora kojim je HEP 2003. godine Rudi d.o.o. prodao 78.153 kvadratna metra zemljišta kod Plaškoga, a za koje u ŽDO-u tvrde da kao vlasništvo RH nije smjelo biti prodano. Analizom ovog slučaja dolazi se do zaključka da su Lipošćak i HEP bili ispred vremena sa svojim shvaćanjem i provedbom javno-privatnog partnerstva, a to što to ide preko leđa zaštićene prirodne vrijednosti, koga briga. Ribogojilište na vodocrpilištu Štoviše, kako bi makar malo ublažila sramotu da je Hrvatska na samom europskom dnu po potrošnji ribe, Ministarstvo poljoprivrede obilato poticajnim sredstvima, ni krivo ni dužno, sufinancira opstanak tvrtke i obrta, aktera ovog nečuvenog slučaja. Svoje izlučno pravo nad istim zemljištem, koje obuhvaća izvor rijeke Dretulje i koje je Prostornim planom Općine Plaški donesenim prošle godine, zaštićeno kao cretno područje, polaže i Obrt za uzgoj slatkovodne ribe Ribnjak Vrnjika, u vlasništvu Ivice Lipošćaka, koji je ujedno i vlasnik i dostečajni direktor Rude u stečaju. Zemljište s izvorom Dretulje, koje ujedno i služi kao vodocrpilište vodovoda za Plaški i okolicu, još je odavno zapelo za oko mnogima kao lokacija za izgradnju ribogojilišta za pastrvu. Prema sjećanju lokalnog stanovništva, najprije je 70-tih godina prošlog stoljeća oko na Dretulju bacilo beogradsko poduzeće Riba, nakon čega je izvršena eksproprijacija toga zemljišta i pretvaranje iz privatnog u društveno. Zatim se u igri za ribogojilište spominjalo Sljeme, a onda je kao korisnik zemljište preuzeo HEP. Kako tvrde i dokazuju u ŽDO temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je na snazi od 24. srpnja 2991. godine, spornih 7,8 hektara je kao poljoprivredno zemljište po sili zakona prešlo u vlasništvo RH, no ugovorom od 16. svibnja 2003. godine, koji je u ime HEP-a potpisao predsjednik Uprave Ivo Čović, HEP je u svojstvu korisnika prodao to zemljište, koje se sastoji od 41 zemljišne čestice, Lipošćakovoj Rudi d.o.o. za 314.175 kuna. Ta je transakcija upisana u tzv. zemljišni karton, koji se vodi kao prelazni dokument sve dok su zemljišne knjige katastarske općine Plaški izvan zakona. Upis Rude d.o.o. kao vlasnika, izvršen na temelju kupoprodajnog ugovora s HEP-om kao korisnikom, a ne vlasnikom, ŽDO smatra ključnim za proglašenja toga ugovora ništavim, kao i sve promjene što iz njega proizlaze. Transakcije sa zemljištem Lipošćak, kojeg je tijekom ispitnog ročišta zbog nedoličnog ponašanja iz sudnice izbacila stečajna sutkinja, ujedno i predsjednica Trgovačkog suda u Karlovcu Jadranka Mađeruh, trgovao je, dakle, sam sa sobom, sklopivši 23. veljače 2006. godine kupoprodajni ugovor kojim je Ruda d.o.o. prodala isto zemljište obrtu Ribnjak Vrnjika za isti iznos. Mate Balenović, stečajni upravitelj Rude, na ispitnom ročištu kazao je da te posljednje transakcije nema provedene u zemljišnom kartonu, niti mu je Lipošćak predao bilo kakvu vjerodostojnu dokumentaciju iz koje bi se vidjelo plaćanje i provedba rečene prodaje. Nažalost, iz HEP-a nije stigao nikakav odgovor na pitanja u vezi ugovora s Rudom d.o.o., a Lipošćak, prije nego što je bio izbačen iz sudnice, pobijao je sve navode stečajnog upravitelja i sutkinje govoreći da je to sve krivo, i da će se sve to vidjeti iz dokumenata, no bez odgovora zašto te dokumente onda nije dao stečajnom upravitelju. Vodoprivredno-projektni biro iz Zagreba izradio je studiju utjecaja na okoliš za izgradnju Ribnjaka Dretulja, kojim se predviđa niz građevinskih zahvata uključujući znatna betoniranja uz sami izvor Dretulje. Podsjećajući da je te 2005. godine područje izvora Dretulje s okolicom bilo pod privremenom zaštitom, te da se to izrazito vrijedno cretno područje namjerava zaštititi i u kategoriji botaničkog rezervata, kao i prema Direktivama o staništima EU, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković službeno se očitovao izjavom da je izgradnja ribnjaka Dretulja na opisanom području neprihvatljiva sa stanovišta zaštite prirode. Posljednji cretovi oko Plaškog Pojašnjavajući svoj stav, Marković je za Alert rekao da bi, uz nužno striktno pridržavanje svih elemenata iz studije tijekom izgradnje i kasnijeg poslovanja, sam po sebi projekt toga ribogojilišta i bio prihvatljiv, ali samo ako bi bio dva kilometra nizvodno. U protivnom bi jedinstveni meandri Dretulje, koji počinju odmah ispod izvora, bili premošćeni ribnjakom kao by passom, to jest u njih bi se odlijevali tek viškovi vode koju ribnjak ne bi uzimao u svoj sustav. Što bi to značilo za bazofilni cret koji okružuje te meandre i koji je tu upravo i opstao zahvaljujući takvoj hidrološkoj pogodnosti, bolje je i ne pomisliti. Tim prije, jer Marković podsjeća da su Nacionalnom strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, a koju je 1999. godine usvoji i Sabor, ravni cretovi na području Plaškog svrstani među posljednje preostale cretove u Hrvatskoj, te su radi svoje rijetkosti, izdvojenosti i veličine među kritično ugroženim staništima Hrvatske. Uz Markovića, negativno su se o Lipošćakovu/HEP-ovu, ili čijem već projektu očitovali i dr. Božidar Stilinović svojom kontrastudijom, kao i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije, koja već u uvodu jasno kaže “Pored samog vodotoka i brojnih izvora uz rub doline, osnovno prirodno obilježje gornjeg toka rijeke Dretulje je prostrani mozaik vlažnih staništa koji obuhvaća gotovo čitavu dolinu i padine s obje strane rijeke. Prema Zakonu o zaštiti prirode, sva vlažna staništa predstavljaju prirodne vrijednosti, te ih treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju. Svi cretovi predstavljaju ekološki značajno područje, a dolina rijeke Dretulje je cretna dolina. Sinjanin Ivo Čović U međuvremenu 11. prosinca 2006. godine usvojen je Prostorni plan Općine Plaški, kojim je gornji tok Dretulje zaštićen u kategoriji posebnog rezervata. No, sve to nije spriječilo Ured državne uprave u Ogulinu da početkom 2007. godine Lipošćaku izda lokacijsku dozvolu za izgradnju ribogojilišta Dretulja. Očito, ni Prostorni plan ni nedvojbena konstatacija Javne ustanove kojom se utvrđuje Staništa u dolini gornjeg toka rijeke Dretulje znanstveno su zanimljiva, rijetka i ugrožena na državnoj i međunarodnoj razini i stoga izuzetno vrijedna sa stanovišta zaštite prirode nisu značili ništa državnoj instituciji pri odlučivanju o izdavanju lokacijske dozvole za ribnjak. Iako ogulinska tvrtka po sjedištu, Lipošćakova Ruda nema vezu sa Sinjem samo kroz osobu Ive Čovića, Sinjanina koji je potpisao ugovor o prodaji zemljišta u Plaškom, već se i poslovanje Rude odvijalo u ribogojilištu pastrve na rijeci Rudi pokraj Sinja. Riječ je o kompleksu od šest hektara, od čega oko 2,5 hektara zauzima ribogojilište. Prema nalazu stečajnog upravitelja Balenovića, osnivanjem obrta Ribnjak Vrnjika Lipošćak je stvorio uvjete za računovodstvene manevre s Rudom d.o.o., a što je rezultiralo isisavanjem sve imovine, s izuzetkom 7,8 hektara zemljišta u Plaškom, iz Rude u obrt Ribnjak Vrnjika, dakako, prije proglašenja stečaja nad Rudom. Popisavši imovinu Rude po nabavnoj vrijednosti od 4,4 milijuna kuna, ustvrdio je Balenović, Lipošćak putem obrta Ribnjak Vrnjika zatim prodaje 15. studenoga 2005. godine Rudi d.o.o. nekretninu površine 802 kvadratna metra kod Sinja za iznos od 5,17 milijuna kuna. Zatim slijedi raskid ugovora o toj prodaji, pa slijedi sporazum kojim svu imovinu Rude d.o.o. kupuje obrt Ribnjak Vrnjika, i to kompenzacijom za prije razvrgnutu kupnju nekretnine u Sinju. Izvor Dretulje u opasnosti Balenović na osnovi svih dostupnih mu dokumenata Rude u stečaju zaključuje da je po srijedi fiktivna transakcija robe i novca, nakon čega dugovi prema vjerovnicima u iznosu od preko tri milijuna kuna ostaju u Rudi u stečaju. Radnici su iz Rude s 31. prosinca 2005. godine bili prebačeni u obrt Ribnjak Vrnjika, koji ne samo da je nastavio poslovanje u ribogojilištu na rijeci Rudi kraj Sinja, već, eto, namjerava izgraditi i ribnjak na izvoru Dretulje. Po toj osnovi Lipošćak sad svojim obrtom Ribnjak Vrnjika nastoji ostvariti svoje izlučno pravo nad 7,8 hektara zemljišta koje mu je, to jest Rudi d.o.o. prodao HEP, a što osporava ŽDO. Valja podsjetiti i na to kako je Lipošćakova Ruda d.o.o. uopće postala vlasnik najvećega hrvatskoga ribogojilišta pastrve, onoga na rijeci Rudi. Važnu ulogu u tome odigrao je PIK Vrbovec, u čijem je vlasništvu ranije bilo to ribogojilište, a koji ga je onda izdao u zakup Rudi d.o.o. Preskočimo li detalje dotadašnjih transakcija između PIK Vrbovca na čelu s kriznim direktorom Bojanom Bevcom i Rude d.o.o., Policijska uprava Zagrebačka tijekom istrage o Bevcovim malverzacijama na teret PIK Vrbovca, na osnovi provedenih istražnih radnji sumnjičila je i kazneno prijavila Bojana Bevca da je u svibnju 2002. godine s 48- godišnjim hrvatskim državljaninom (Ivicom Lipošćakom-op.a.), zakupnikom PIK-ova ribogojilišta Ruda kod Sinja, potpisao ugovor o izmirenju navodnih međosobnih potraživanja. Zakupnik Lipošćak je nakon toga iskoristio pravo prvokupa i od PIK-a za 18.500 (!!!) kuna kupio ribogojilište pastrva vrijedno oko 5,5 milijuna kuna. I dok se tek očekuje pokretanje parnica radi dokazivanja izlučnog prava nad zemljištem Rude u stečaju, Lipošćakov Ribnjak Vrnjika širi se i na Poduzetničku zonu Ogulin. Naime, Gradsko poglavarstvo Ogulina prihvatilo je 10. travnja ponudu Ribnjaka Vrnjike da po cijeni od 8,01 eura po kvadratu kupi 11.800 kvadratnih metara poslovnog prostora u bivšem Bechtelovom kampu, a sada Poduzetničkoj zoni Ogulin. Na tom bi prostoru Ribnjak Vrnjika sagradio pogon za preradu i pakovanje ribe, oslanjajući se već vjerojatno na planove izgradnje ribogojlišta na izvoru Dretulje kod Plaškoga. Hoće li se sve to obistiniti, teško je reći s obzirom na tijek svih dosadašnjih događanja oko Rude u stečaju. Tim prije, jer je predsjednica Trgovačkoga suda Jadranka Mađeruh svojom odlukom na ispitnom ročištu zatražila od zamjenice ŽDO da čitav slučaj Ruda u stečaju preda i kaznenom odjelu županijskog državnog odvjetništva.