Zato što u državni proračun od prodaje i proizvodnje cigareta ide tri milijarde kuna godišnje. Osim toga, zamislite koliki bi broj ljudi ostao bez posla, spremno je odgovorio Andrija Hebrang. Smatra da zabrana proizvodnje nije rješenje, jer bi se sve nadoknadilo uvozom. Svjestan je da se zabranom pušenja na javnim mjestima neće smanjiti broj pušača, jer je i u ostalim europskim zemljama broj pušača pao za samo nekoliko postotaka. Kaže da je najvažnije da se ukloni pasivno pušenje, koje je uzročnik karcinoma i bolesti bronha. Na pitanje je li sljedeći korak zabrana konzumacije alkohola na javnim mjestima, Hebrang odgovara da će se vjerojatno stati na sadašnjem rješenju da se maloljetnicima ne toči alkohol. SDP-ovac Rajko Ostojić ne zna je li moguća zabrana proizvodnje cigareta u Hrvatskoj jer je to područje pravnika, no on kao liječnik smatra da treba učiniti sve kako bi se upozorilo da je pušenje ovisnost. Ipak, ne slaže se s novim zakonom. Moj osobni stav je kako je zabrana posljednji čin, a čini se da se država sada odlučila na taj posljednji čin. Najvažnija je edukacija o štetnosti pušenja, što je jako teško jer je, kulturološki, pušenje posljednjih pedeset godina bilo posve prihvatljivo ponašanje, kaže Ostojić. Smatra da bi se trebalo poraditi i na zabranama konzumiranja alkohola, jer čak šest posto ili 25 tisuća građana Hrvatske prekomjerno pije. Po učestalosti u Hrvatskoj na prvom su mjestu kardiovaskularne bolesti, na drugom su tumori, a na trećem mjestu bolesti uzrokovane alkoholom, odnosno bolesti jetre, upozorava liječnik Rajko Ostojić, ističući da njega posebno smeta agresivno reklamiranje alkohola, posebno piva.

