HAZU uporno šuti!

U 2006. godini Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti primila je ukupno 75 milijuna kuna od poreznih obveznika, a u 2007. godini čak 80 milijuna kuna. Porezni obveznici s pravom se mogu zapitati na što se taj novac troši, s obzirom da je utjecaj HAZU na događanja u našem društvu i znanosti zanemariv, dok tu ustanovu istodobno prate skandali vezani uz izbor ili nominacije novih članova. Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, ta ustanova je dužna davati prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku. U protekle dvije godine u javnosti je zabilježeno više slučajeva i objavljeno mnoštvo podataka koji ukazuju na alarmantno stanje u domaćoj znanosti, a HAZU — 'najviša znanstvene ustanova u Republici Hrvatskoj' — o tome šuti. Je li HAZU zauzela stajalište o zabrinjavajućoj pojavi sukoba interesa koja je sveprisutna u domaćoj znanosti, od organizacije financiranja znanstvenih projekata, tehničke opreme i časopisa, do problematičnih slučajeva izbora u znanstveno nastavna zvanja? Da li se HAZU oglasila u vezi s neprihvatljivom praksom plagiranja znanstvenih radova, pri čemu su neki slučajevi hrvatsku znanost stavili na loš glas u inozemstvu? Je li HAZU dala mišljenje o provedbi bolonjskog procesa u Hrvatskoj i ponudila prijedloge o tome kako ga pospješiti? Je li HAZU zabrinuta zbog rastuće stope odljeva mozgova koja je već sada najviša u Europi i kakvo rješenje za taj problem nudi? Smatra li HAZU prihvatljivim sadašnji udio od 0,23 posto doktora znanosti u radno aktivnom stanovništvu, i predlaže li kako to izmijeniti? Kakva bi trebala biti politika upisnih kvota i studentskih školarina? To su samo neka pitanja od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku o kojima HAZU, čini se, nema ni mišljenja ni prijedloga za unapređivanje. U nadi da će HAZU preuzeti aktivniju ulogu u razvoju znanosti u Republici Hrvatskoj, pozivamo vodstvo i članove Akademije da učine sljedeće: (1) Da u skladu sa Zakonom počnu zauzimati stajališta o negativnim pojavama u znanosti i društvu te iznositi prijedloge o tome kako ih riješiti. (2) Da pred javnošću opravdaju sredstva kojima je porezni obveznici financiraju, jasno ih stavljajući u odnos s rezultatima svoga rada i utjecajem toga rada na prosperitet RH. Ako članovi Akademije smatraju da njihova apanaža, na koju otpada dobar dio proračunskih sredstava HAZU, predstavlja samo zasluženu nagradu za životni vijek posvećen znanosti, neka još jednom pročitaju Zakon koji regulira njihovu djelatnost. (3) Da pri izboru članova Akademija konačno usvoji principe izvrsnosti u znanstvenim i društvenim postignućima, te se tako odmakne od evidentnog utjecaja politike i interesnih lobija koji karakteriziraju te izbore u duljem vremenskom razdoblju. Kada bi HAZU, s autoritetom najviše znanstvene ustanove u zemlji, iznosila svoja mišljenja i prijedloge u skladu sa Zakonom, stvari bi se možda razvijale u drugom smjeru, pa utoliko HAZU snosi dio odgovornosti za alarmantno stanje u znanosti i društvu naše domovine. Ako pak članovi Akademije smatraju da glas HAZU ne bi imao nikakvog utjecaja na razvoj znanosti u zemlji, onda bi se trebali upitati o tome kakvoj ustanovi pripadaju i je li opravdano za nju izdvajati tolika javna sredstva. Pitanje odgovornosti djelovanja HAZU trebala bi razmotriti i šira javnost. Članovi Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja: Saša Zelenika, Pavel Gregorić, Greta Pifat-Mrzljak, čurđica Težak, Nada Švob-čokić, čuro Huber, Bojan Čukić, Marija Bonifačić