Rezultati istraživanja eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, ali i prethodnih istraživanja organizacija civilnog društva i akademske zajednice - Centra za ljudska prava, GONG-a, Fakultet političkih znanosti, IDIZ-a, Centra za mirovne studije - pokazuju kako mladi ne posjeduju dovoljno znanja i vještina iz područja ljudskih prava, politike i političkih procesa, kao ni osnovna znanja o demokraciji i demokratskim procesima. Utom je nužnije uvođenje kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja u škole, poručili su inicijatori GOOD Inicijative, koji stoje iza kampanje Znam, razmišljam, sudjelujem, pokrenute s ciljem uvođenja građanskog odgoja u hrvatske škole.
Prema riječima organizatora, kampanja je dio višegodišnjih napora zagovaranja kvalitetnog uvođenja i provedbe sadržaja, metodike i vrijednosti koje promiču ljudska prava, političku pismenost i participaciju, interkulturalnost, ekologiju i gospodarsku pravednost.
"Kampanja će se provoditi tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, sve do početka nove školske godine. Usporedo s najavljenom javnom raspravom o Nastavnom planu i programu provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, GOOD Inicijativa će u sljedećih mjesec dana provoditi medijsku kampanju te kampanju putem društvenih mreža. Organizirat će i lokaliziranu suradnju u više od 30 zajednica u Hrvatskoj kroz suradnju s nastavnicima, roditeljima, učenicima, školama, organizacijama civilnoga društva i lokalnim medijima", kazala je na konferenciji za medije su-koordinatorica projekta i aktivistkinja Centra za mirovne studije Emina Bužinkić.
U Hrvatskoj je 1999. godine donesen Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo koji se uglavnom provodio kroz projekte i izvannastavne aktivnosti te nije svim učenicima osigurao razvoj građanske kompetencije niti je bio dostupan svim učenicima
U Hrvatskoj je 1999. godine donesen Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo koji se uglavnom provodio kroz projekte i izvannastavne aktivnosti te nije svim učenicima osigurao razvoj građanske kompetencije niti je bio dostupan svim učenicima, upozoravaju iz GOOD Inicijative. U prošloj je školskoj godini, napominju, u dvanaest škola eksperimentalno uveden Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji uključuje šest dimenzija: ljudskopravnu, političku, društvenu, (inter)kulturalnu, ekološku i gospodarsku, a usmjeren je na stjecanje znanja, kao i razvijanje vještina i stavova."Od resornog ministarstva i drugih uključenih institucija tražit ćemo da se građanski odgoj i obrazovanje sustavno i kvalitetno uvede u sve škole kroz međupredmetni sadržaj, a za pojedine dobne skupine i kao zaseban predmet", kazala je Bužinkić.
Luka Petrović, učenik 3. razreda zagrebačke II. gimnazije kazao je kako je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja jedinstvena prilika za učenike. "Većina mladih nažalost ne zna što je demokracija, jer nas o tome ne uče u školama, izuzev nekih temeljnih vrijednosti. Mladi danas, primjerice, ne poštuju manjine i smatraju da bi se one trebale prilagoditi volji većine. To je jedan od razloga nužnosti uvođenja cjelovitog programa građanskog odgoja u škole", kazao je sedamnaestogodišnji učenik, navodeći kako je ovo još jedan korak prema edukaciji mladih generacija koje će sutra donositi odluke u ovoj državi.
foto_good_inicijativa_2.jpg
Sociolog i profesor na Hrvatskim studijima Renato Matić kazao je kako je jedan od glavnih razloga nužnosti uvođenja građanskog odgoja u škole dugogodišnja zapostavljenost ovakvih sadržaja na svim razinama obrazovanja u Hrvatskoj. "U ime prilagodbe tržištu zapostavljaju se osnove postojanja društva, prvenstveno vrline solidarnosti", poručio je Matić, dodajući kako ova inicijativa nema snagu mijenjati postojeće trendove, ali je svakako dobar osigurač za neprihvaćanje zlokobnih učenja koji potiču antagonizam prema drugima i drugačijima u društvu.
Renato Matić: "Ova inicijativa nema snagu mijenjati postojeće trendove, ali je svakako dobar osigurač za neprihvaćanje zlokobnih učenja koji potiču antagonizam prema drugima i drugačijima u društvu"
Prema njegovom mišljenju, glavne vrijednosti građanskog odgoja su mogućnost da polaznici planski usvajaju demokratske vrijednosti koje će prakticirati u svakodnevnom životu. Dodao je kako vrijednost građanskog odgoja mnogi ne razumiju i krivo tumače, i to kroz prizmu domoljublja. "Kao branitelj i profesor mislim da je najveća vrijednost provođenje mirotvornog i demokratskog ponašanja u svakodnevnoj praksi. Zahvaljujući ovom programu, mogu se naučiti vrline poštenja i dobrih namjera, kao i osjetljivost i solidarnost prema najranjivijim skupinama društva", kazao je Matić.Iz konzervativne udruge Grozd održali su nekoliko stotina metara dalje konferenciju na otvorenom, poručivši da se ne slažu s načinom uvođenja građanskog odgoja u škole. Smatraju kako je građanski odgoj "nova platforma za nametanje ideologije u škole budući da ona nije uspjela kroz zdravstveni odgoj".
Ministar Željko Jovanović na prozivke Grozda je kazao da je uvođenju građanskog odgoja u sve škole od prvog dana sljedeće školske godine upravo i cilj odgoj i obrazovanje učenika koji su u Hrvatskoj pokazali neznanje katastrofalnih razmjera kada je riječ o građanskom društvu i demokraciji.
"Tek četvrtina učenika zna što je uopće demokracija i da Ustav štiti ljudska prava. Uvođenjem ovog modela cilj je da učenici postanu kvalitetniji i aktivniji sudionici društva u borbi protiv korupcije i razvoju demokracije. Edukacije su već počele, a uskoro kreće i javna rasprava u kojoj su svi pametni prijedlozi dobrodošli", poručio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta.
