Gornji horizonti

Zbog gradnje šest hidrocentrala u gornjem toku Neretve te umjetne promjene režima voda u jugoistočnoj Hercegovini, bez pitke vode moglo bi ostati više od 150 tisuća stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije. Crne slutnje mogle bi se obistiniti već ovo ljeto, jer zbog niskog vodostaja Neretve presušuju brojna kraška vrela i izvori, koji su povezani s izvorom u Prudu, s kojega se napaja Regionalni vodovod Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet. Riječ je o megaprojektu izgradnje hidrocentrala poznatijem pod nazivom Gornji horizonti, od kojega godinama strahuje čitava delta Neretve, jer će pitoma i plodna dolina od Čapljine do ušća postati beživotna slana pustinja. Ekolozi ističu da se na taj projekt Elektroprivrede Republike Srpske i engleske tvrtke ETF teško može utjecati zbog snažnog uplitanja visoke politike i energetskih lobija. Od promjene režima voda rijeke Neretve strahuju i malostonski školjkari i ribari. Ukoliko se smanji dotok Neretve u more, proizvodnja kamenica bila bi upitna. Naime, tako se mijenjaju temperatura, salinitet i količina hranjivih soli. U pitanju su strani novac i strani investitori, a navodno je došla nekakva direktiva od visokih političkih struktura u Europi da se taj projekt ne dira, bez obzira na to koliko će on negativno utjecati na samu deltu. Mislim da zbog toga naša Vlada šuti, tim više što će od toga projekta financijske koristi imati naša država. Vjerujem da se zbog električne energije žrtvuje Neretva, smatra voditeljica Zelene akcije Irma Popović. Ekolozi i stručnjaci za vodno gospodarstvo jedinstveni su u ocjeni da se radi o projektu visokog rizika, kojim se preusmjerava voda iz Neretve u slijev Trebišnjice, što je suprotno međunarodnim konvencija i međudržavnom ugovoru o upravljanju vodama između RH i BiH. Neretva je svakim danom sve slanija, jer se smanjen dotok slatke vode. Za izravnu posljedicu imamo pojavu morskih organizama u Neretvi. Iverci se love u Metkoviću a trilje kod Kule Norinske. Osim nestanka vodenih organizama ugrožena je i poljoprivredna proizvodnja u dolini Neretve, budući zalijevanje slanom vodom umanjuje prinose, ističe dr. sci. Višnja Bukvić, koja se na terenu godinama bavi istraživanjem biljnog i životinjskog svijeta delte Neretve. Sa znanstvenicima se slaže i gradonačelnik Metkovića, Stipe Gabrić-Jambo, koji se do sada aktivno zalagao za obustavu Gornjih horizonata. Hrvatska prešutno odobrava gradnju Hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, a zauzvrat bi se u istom paketu sagradilo i HE Dubrovnik 2 u Platu, kaže Stipe Gabrić-Jambo. Međutim, Gabrić još upozorava da bi se u tom slučaju ispuštale velike količine hladne vode od 13 stupnjeva u more, što bi osim štete biljnom i životinjskom svijetu ugrožavalo i turizam na širem području Župe Dubrovačke. Od promjene režima voda rijeke Neretve strahuju i malostonski školjkari i ribari. Ukoliko se smanji dotok Neretve u more, proizvodnja kamenica bila bi upitna. Naime, tako se mijenjaju temperatura, salinitet i količina hranjivih soli, koje dolaze ulijevanjem slatke vode u more, a što je presudno za intenzivan uzgoj kamenica i mušula.