Iako je Goražde više od 1.300 dana bilo pod opsadom, Kantonalni sud u tom gradu nije procesuirao nijedan predmet ratnog zločina, dok je tužilaštvo podiglo dvije optužnice, ali za ratne zločine u Višegradu

Pravosudni organi Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) u proteklih dvanaest godina nisu procesuirali nijedan slučaj ratnog zločina. Kao opravdanje za neprocesuiranje ratnih zločina, u Kantonalnom sudu i tužilaštvu u Goraždu kažu da nemaju dovoljan broj sudija i tužilaca koji bi radili na tim predmetima. Uz to, tužilac Mirsad Bilajac ističe da se nadležnost Kantonalnog tužilaštva u Goraždu 'preklapa' sa nekim područjima u Istočnoj Bosni, od kojih većina prelazi entitetsku granicu. Taj problem godinama ističemo – ko i kada treba da izađe na uviđaj. Desi da tužilaštvo iz Goražda izađeu Foču ako nađe masovnu grobnicu, a izađe i tužilac iz Republike Srpske (RS). Moj zadatak je da izvještaj sa obdukcije i DNK analize potom proslijedim Državnom tužilaštvu, jer ne mogu saslušavati svjedoke u RS-u. Nemam ovlasti za to, tvrdi Bilajac. Nezadovoljstvo zbog neprocesuiranja ratnih zločina izražavaju nevladine organizacije i udruženja žrtava, opisujući to kao nerad, pasivnost i – u krajnjoj liniji – nezainteresovanost. Uz to navode da nikada nisu sarađivali sa goraždanskim tužilaštvom. Generalna ocjena nevladinih institucija jeste da je, pri procesuiranju ratnih zločina u BiH, Goražde ostalo 'zaobiđeno'. Ratni zločini u Goraždu nikada nisu bili predmet optužnica u Sudu BiH, kao ni u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Tokom proteklog rata, Goražde je više od 1.300 dana bilo pod opsadom – srpske snage su ga držale u okruženju, bez hrane, vode i mogućnosti izlaska. Grad je bio svakodnevno granatiran, a procjene su da je za vrijeme najvećih ofanziva padalo i do osam granata u minuti. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde je imala više od 37.000 stanovnika, a na početku rata – kada su u grad došle izbjeglice iz ostalih dijelova Istočne Bosne, najviše iz Foče i Višegrada – ovaj broj se gotovo udvostručio. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) je 16. aprila 1993. godine Goražde proglasilo zaštićenom zonom. Prema toj odluci, ono nije smjelo biti izloženo oružanim napadima niti bilo kakvom drugom činu neprijateljstva. Podaci Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva o broju žrtava u ovom gradu, ukazuju da ni u ovom slučaju odluka UN-a nije poštovana. Na osnovu istraživanja, IDC je došao do podataka, koji nisu konačni, da je u proteklom ratu 1.637 ljudi ubijeno i nestalo, a gotovo trećina ih je stradala nakon što je Goražde proglašeno zaštićenom zonom. Prema istom izvoru, za vrijeme rata u ovom gradu ubijeno je osamdeset osmero djece. Ipak, ti zločini su ostali nezabilježeni u optužnicama i presudama kako MKSJ-a i Tužilaštva u Haagu, tako i bosanskohercegovačkih pravosudnih organa. Pred MKSJ-om niko nije odgovarao za zločine počinjene isključivo u Goraždu, dok se genocid, progoni i ubistva na području cijele BiH, pa i općina oko Goražda, stavljaju na teret haškim bjeguncima – Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Za zločine u BiH nepravosnažno je na 27 godina osuđen Momčilo Krajišnik, bivši visoki funkcioner nekadašnje Srpske Republike BiH, te Biljana Plavšić, bivša članica Predsjedništva BiH, koja je priznala krivnju za progon stanovništva u ovoj zemlji i osuđena na jedanaest godina zatvora. Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije, Haško tužilaštvo je teretilo za zločine počinjene u BiH, između ostalog, za sprečavanje dostave humanitarne pomoći, medicinskog materijala i hrane u enklave Bihać, Goražde, Srebrenicu i Žepu. U decembru 2001., Milošević je negirao krivicu za sve navode optužnice, a postupak protiv njega nikada nije okončan jer je, pet godina kasnije, umro u pritvoru u Scheveningenu. U Tužilaštvu BiH su za Justice Report potvrdili da postoji određeni broj predmeta 'u radu' koji se odnose na navode o ratnim zločinima u Goraždu, te da su ih podnosili i Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu i Kantonalno tužilaštvo u Goraždu. Međutim, nijedna optužnica još nije podignuta. Za neprocesuiranje ratnih zločina u Goraždu kritike nevladinih organizacija i udruženja žrtava upućene su prvenstveno tamošnjem tužilaštvu, ali i tužilaštvima u čitavoj državi. Cijeli tekst