Šibenik: Golfiskacija u tijeku

Samo udruživanje, i jasno pokazivanje političarima da građani nisu građani samo na dan izbora, može spriječiti daljnje pretvaranje svih nas u domoroce otimanjem zadnjeg velikog resursa koji nam je ostao, prostora, poručeno je iz Šibenika.

Dok su naslovnice medija svjesno okupirane jednokratkim spektaklima, u dugački niz otimačine prostora pokušava se dodati i grickanje Šibenika sa svih strana. U Prijedlog izmjene Prostornog plana Županije ubačena su naime, četiri golfska projekta, neka i u područjima Nacionalne ekološke mreže, a za potrebe golfiskacije skinuta je i zaštita kategorije značajnog krajobraza s poluotoka Oštrica.

Međutim, građani su, čini se, učili i naučili kako biti građanima, niz se civilnih inicijativa zadnjih mjeseci i godina formirao i staje u obranu javnoga dobra u svojim sredinama. Aktivisti okupljeni u mrežu Forum za prostor okupili su se ovoga tjedna u Šibeniku da pruže podršku šibenskom otporu u nastajanju. Tridesetmetarski transparent "Apartmanizacija - Što golf ima s tim?" s tvrđave Svetog Mihovila najavio je javnu tribinu u Gradskoj knjižnici koja je održana u utorak u večernjim satima.

Pod krinkom golfa, naime, planira se apartmanizacija masovnih razmjera. Današnje građevinsko područje Šibenika određeno je za predviđenih 100 000 stanovnika, a s

ovim izmjenama još se povećava iako ga možda treba i smanjivati. "Osim što u Šibeniku pada broj stanovnika, prema Strategiji prostornog razvitka RH nema daljneg širenja dok se ne izgradi predviđeno, a ako se građevinsko područje širi, trebalo bi se širiti u devastirana područja. Postojeće šibensko građevinsko područje nije izgrađeno tako da ne možemo govoriti o nikakvoj održivosti", istaknuo je arhitekt Zoran Popović.

Nema osnove za povećanje građevinskog područja i posve je suludo širiti ga na zaštićena područja. "Prodor kapitala u zajednice dovodi do sustavne izgradnje u zaštićenim dijelovima bez poštivanja povijesnog naslijeđa, očuvanja bioraznolikosti i kulturnog identiteta pojedinog kraja bez informiranja lokalnog stanovništva. Rasprodajemo posljednje metre naše obale", upozorio je Vladimir Kužina iz Šibenskog građanskog foruma.

Šibenski je slučaj tek najnoviji u golfskoj ekspanziji. U prostorne planove Istarske županije ucrtana su tako 23 igrališta, a još četiri jedinice lokalne samouprave traže da se i njima dozvoli isto. Za razliku od nas, u susjednoj Sloveniji golf igrališta se grade na dvostruko manjoj površini uz gradove ili uz postojeće kapacitete bez daljnje izgradnje. Isto tako golf turizam razvijaju i u Turskoj.

U Puli je pak projekt kojim se Vlada hvali, Brijuni rivijera, zamišljen tako da na 49 km istarskog priobalja dovede apartmanizaciju u dubini od 500 metara sa 10 000 smještajnih jedinica. "Područje veličine kao pola grada Pule planira se dati u koncesiju privatnom investitoru u koncesiju na 66 godina. Pula će dobiti status kolonije jer se neće moći razvijati na svojim obalama", rekla je Dušica Radojčić iz Zelene Istre.

 Građanima se pokušavaju sakriti činjenice da su preduvjet ovakvim projektima milijunske investicije javne uprave u ceste i trafostanice kako bi ovakva zatvorena resort naselja mogla funkcionirati. Tako je potrebno uložiti 600-800 milijuna kuna da se dovede voda i struju na dubrovački Srđ gdje se također pokušava gradnja

Iako se donosioci odluka pozivaju na prošlost, na Program razvitka golfa kao elementa razvojne strategije turizma njegov autor, tadašnji pomoćnik ministra turizma Velimir Šimičić, ističe da golf nikada nije istican kao isključivi ili najvažniji element razvoja. "Temeljno polazište je bila obnova i korištenje postojećih turističkih kapaciteta. Danas se uopće ne govori o golfu već o nečem drugom. Projekt Marlera u Istri je krenuo kao investicija od 64 milijuna eura da bi narastao do 150 milijuna eura. Golf igralište košta najviše 10 milijuna. O čemu mi pričamo?", pita se Šimičić.

U klasičnoj investiciji u dionice možete očekivati godišnju dobit od pet posto, a nekretninskim poslovima na španjolskoj ili hrvatskoj obali 20 posto. "Od Dubrovnika do Pule riječ je o istom procesu kojim se masovna nekretninska muljaža pokušava predstaviti kao razvojni projekt koji se povezuje s golfom. Prava logika ovog procesa je da postoje javni troškovi, a privatni profit. Na svakoj od ovih lokacija zaradit će se više stotina milijuna eura u roku od nekoliko godina muljaže na tržištu nekretnina. Mi smo topovsko meso globalnog prljavog kapitala koji se treba na brzinu oprati, a nakon što se apartmani izgrade ne postoji obaveza da se sam golf teren ne zatvori", ističe Teodor Celakoski iz Prava na grad. 

Nisu istinite ni tvrdnje o zapošljavanju velikog broja ljudi, istaknuto je u Šibeniku. Prosječno golf igralište u Europi zapošljava tek od 10 do 60 ljudi. Koliko su pak istinite tvrdnje o produživanju sezone, dovoljno je pogledati postojeći resort Kempinski u Istri koji ne radi ništa duže od ostalih hotela.

Jurica Pavičić, splitski novinar, komentirao je kako se prostor kao resurs troši na jednokratan način, dugoročno ni ekološki ni ekonomski na korist lokalnoj zajednici. "Stvaraju se zone iz kojih su domoroci isključeni. Čak i kad nema fizičke žice, oni su socijalno i klasno isključeni. Dolazi do eksproprijacije povijesnih središta kao što se dogodilo u Dubrovniku, centri grada postaju turističke scenografije, gube urbanu funkciju", izjavio je.

Šibenski odvjetnik Ivan Rude istaknuo je da je opće dobro više od vlasništva. "To nije stvar koja je u pravnom prometu. Kada vam sve uzmu i vi postajete suvišni. Zato moramo spriječiti ovu opasnu tendenciju koja nas vodi na Titanicu do sante leda", slikovito se izrazio.

Mnoga su pitanja postavljena, međutim ostala su bez odgovora. Šibenski župan, HDZ-ovac Goran Pauk, kojem su golf projekti pozitivna misao, pobjegao je prije nego što ga je itko uspio išta pitati. U jučerašnju emisiju Hrvatska uživo na temu golfa nitko se iz Ministarstava turizma i zaštite okoliša nije odazvao. Ustavom zagarantirano pravo, pravo javnosti na pristup informacijama, još se jednom pokazalo kao zadnja rupa na svirali državnim službenicima.

Jučer je, međutim, Ustavni sud ukinuo članke Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se neobrađeno zemljište moglo privremeno oduzeti vlasnicima i dati u zakup uz naknadu bez njihova znanja, obrazloživši da "osporene odredbe predstavljaju nesrazmjerno miješanje u prava vlasnika kojima se pritom ne pruža dovoljna pravna zaštita". Izvlaštenje, oduzimanje zemlje vlasnicima bez njihovog pristanka, omogućuje i golfska regulativa, ali suci nikako da se  pozabave Zakonom o golfu koji kao takav postoji jedino u Hrvatskoj i izaziva zgražanje europskih pravnika.

Odugovlačeći ustavni suci preuzimaju dio odgovornosti za devastaciju Hrvatske koja je u tijeku, a nosi mnoga imena. Srđ. Vransko jezero. Istra. Oštrica. Ali i Varšavska ulica. Marjan. Dugačak je niz djelića hrvatskog prostora kojeg sa svih strana gricka udruženo dvostruko "k" - kapital i korupcija. Bezgranična pohlepa koja je ispunila ograničene umove hrvatskih političara i svjetskih mešetara nakon privatizacijske pljačke okrenula je pogled prema onome što je ostalo, dvostrukom "p" - prirodi i prostoru. Samo udruživanje i jasno pokazivanje političarima da građani nisu građani samo na dan izbora može spriječiti daljnje pretvaranje svih nas u domoroce otimanjem zadnjeg velikog resursa koji nam je ostao, prostora, poručeno je iz Šibenika.

^{Članak je objavljen uz podršku Heinrich Böll Stiftung - Hrvatska. Iznesena}

^{mišljenja nužno ne odražavaju stajalište Heinrich Böll Stiftunga.}