Godišnje umre 2,5 milijuna pretilih i 9 milijuna izgladnjelih ljudi

Broj neishranjenih i gladnih ljudi prešao je 850 milijuna: 820 milijuna gladnih je u zemljama Afrike i Azije, 25 milijuna je u tranzicijskim državama, dok razvijene industrijske države i imaju samo 9 milijuna gladnih. Svaki sedmi stanovnik Planete nema dovoljno hrane da bi živio zdrav i aktivan život, a isti je potencijalna žrtva malarije, tuberkuloze ili AIDS-a. Godišnje od gladi umre 5 milijuna djece i 4 milijuna odraslih. Približno 1,2 milijarde ljudi trpi posljedice neishranjenosti i pomanjkanja kalorične i protinima bogate hrane. Između 2 do 3,5 milijarde ljudi na Planeti osjetno pati zbog pomanjaknja vitamina i minerala u svakodnevnoj ishrani. Paralelno s pregladnjelima raste broj predebelih, pretilih ljudi. Pretilost, kao posljedica pretjeranog konzumiranja svakojake hrane povezanog sa neaktivnim životom, zauzela je visoko mjesto na listi teških i smrtonosnih oboljenja. U svijetu je više od milijardu ljudi koji nose teret prekomjerne težine, te oko 300 milijuna pretilih. Godišnje od posljedica predebelosti umire 2,5 milijuna ljudi zbog prekomjerne težine. U bolesti pretilosti prednjače visokorazvijene i tradicionalno bogate države, poput SAD i Velike Britanije. Vrlo je žalosno da se u pretile ljude sve više broje i djeca: već ih je 9 milijuna samo u SAD-u. Godišjni troškovi za poboljšanje svijeta 19 milijardi dolara – za ukidanje umiranja od gladi i neishranjenosti 12 milijardi – za obrazovanje sve djece na svijetu 15 milijardi dolara za pristup pitkoj vodi i higijenskim uvjetima 23 milijardi dolara za suzbijanje AIDS-a i malarije. Predviđeni troškovi SAD-a 522 milijardi dolara za vojni proračun 340 milijardi dolara dosadašnjih troškova rata u Iraku. Izvor: Borgen Project Apsurdnost brige o hrani i za hranu u svijetu je podatak da se u visokorazvijenim državama Europe i SAD dnevno iz restorana, kuhinja fast food trgovina i sličnih mjesta, baci u smeće oko 50% količine dnevno skuhane ili polusirove hrane. Ova nepojedena hrana baca se zajedno sa komunalnim gradskim smećem, pa na smetlištima truljenjem proizvodi plinove kojima se povećava količina CO2 u atmosferi. Preračunato u novce izgleda ovako: dnevna količina nepojedene bačene hrane košta samo u SAD oko 38 milijardi dolara, dok direktni godišnji troškovi za ublažavanje posljedica gladi i neisrhanjenosti u svijetu iznose 30 milijardi dolara. Prema dostupnim statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku stanovnici Hrvatske mjesečno pojedu i popiju po glavi oko 6,2 kg kruha, oko 5 kg povrća, oko 1,5 kg piletine, otprilike toliko i druge vrste mesa, popije 8 litara mlijeka, 2,5 litre vode u plastičnoj ambalaži, 13 jaja, oko 3,5 kg raznog voća. To su podaci koji se odnose na potrošnju u kućanstvima, tako da ono što se pojede po restoranim i usputnim mjestima, nije uračunato. Također nisu još poznati točni podaci koliko se u Hrvatskoj hrane baci zajedno sa kućnim smećem. Rezultati studije hrvatskog Instituta za financije iz 2004.godine pokazali su da je tada udio siromašnih stanovnika Hrvatske u ukupnoj populaciji iznosio oko 17 posto, a broj siromašnih građana oko 730.000. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2006.godine, objektivnu liniju siromaštva osjeća oko 27% kućanstava. Stanje siromaštva sadrži i pomanjkanje hrane, uvjeta za osiguravanje prehrane, potencijalne bolesti od neishranjenosti.