Nakon brojnih propisa o zaštiti zraka i gospodarenju otpadom, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bi za 10 do 15 dana moglo donijeti i pravilnike o gospodarenju elektroničkim i medicinskom otpadu, izjavila je Vjesniku ministrica Marina Matulović Dropulić.
»Još ne mogu govoriti o naknadama kojima će se financirati sustav skupljanja elektroničkog otpada ali već je mnogo tvrtki zainteresirano za uključivanje u taj posao pa ćemo na natječaju najboljima dodijeliti koncesije«, kaže ministrica i napominje da i tu očekuje dobre rezultate kakvi su već postignuti u gospodarenju drugim vrstama otpada.
Pravilnik o gospodarenju elektroničkim otpadom osobito je važan zbog sve veće količine tog otpada i opasnih sastojaka takvih uređaja. Zato elektronički otpad spada u opasni otpad jer uređaji kao što su televizori, osobna računala, pisači, radioprijamnici, audio i video-uređaji, fiksni i mobilni telefoni, telefaksi i dlanovnici - sadrže niz štetnih kemijskih tvari poput silicija, kadmija, arsena, polikloriranih bifenila, olova i žive te njihovih spojeva koji su, ako nisu ispravno reciklirani i odloženi, veliki zagađivači okoliša te zdravlja ljudi i životinja.
Dražen Rogan iz Osječkih Zelenih upozorava da u Hrvatskoj zasad samo jedna tvrtka (zagrebačka Unija Meteor Eko) zbrinjava takav otpad ali ona prikupi samo 250 do 300 tona na godinu, što je samo 0,75 posto ukupnog elektroničkog otpada.
Prema podacima Ministarstva, u Hrvatskoj godišnje u otpadu završi oko 40.000 komada »bijele tehnike« te otprilike isti broj televizora i sličnih uređaja. Organizacija sustava za njihovo zbrinjavanje nije jednostavna jer za svaku vrstu opasnog otpada iz takvih uređaja treba posebna tehnologija, pa je to najsloženiji problem u gospodarenju posebnim vrstama otpada, ističu u Ministarstvu.
Problem je i u tome što još ne postoji cjelovit pogon za reciklažu takvog otpada, pa se elektronički otpad izvozi ili baca na odlagališta otpada. Međutim, očekuje se gradnja takvog pogona jer postoji interes domaćih i stranih tvrtki za uključivanje u taj posao.
Inače, cilj Ministarstva je da se godišnje skupi četiri kilograma elektroničkog otpada po stanovniku, što znači oko 18.000 tona, kaže Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša.
Velik posao
»Dosadašnji rezultati u gospodarenju ambalažnim otpadom te otpadnim uljima, baterijama, akumulatorima i vozilima pokazuju da smo napravili velik posao s jako dobrim rezultatima. Na primjer, za samo godinu dana od početka primjene pravilnika o ambalažnom otpadu skupljeno je gotovo milijardu komada takvog otpada, neusporedivo više nego ranije«, kaže ministrica. Prema riječima Vinka Mladinea, direktora Fonda za zaštitu okoliša, već je skupljeno 12.000 tona otpadnih guma, a u mjesec dana od početka primjene Pravilnika prikupljeno je više od 1000 otpadnih vozila. Zahvaljujući dosad donesenim pravilnicima o gospodarenju otpadom, već je otvoreno više od 2000 radnih mjesta, ističe Mladineo.
