U žarištu spora nalazi se genetski modificirana sorta kukuruza MON 810 koju prodaje vodeća američka biotehnološka kompanija Monsanto, poznata i po komercijalnom nazivu YieldGard. Njezino je posebno svojstvo otpornost na kukuruznog moljca, nametnika koji napada stabljiku a živi u toplijoj klimi, posebno na jugu Europe. Monsanto tvrdi da je protein u njegovom proizvodu selektivno toksičan te da nije opasan za ljude, ribe i divlje životinje. No, među europskim zemljama sve je više onih koji sumnjaju u te tvrdnje. Zabrane na razini pojedinih članica tek su dio šire europske rasprave o biotehnologiji i oko njih je zapravo postignut konsenzus budući da članice smatraju pokušaje Bruxellesa da ih ukine zadiranjem u njihov suverenitet. U protekle dvije godine Europska ih je komisija pokušala ukinuti u tri navrata i svaki je puta doživjela neuspjeh. U proteklih nekoliko tjedana u raspravu su se uključile i dvije poljoprivredne velesile, Francuska i Njemačka. Tako je njemačka vlada objavila da se kukuruz proizveden iz sjemena MON 810 smije prodavati samo uz prateći plan praćenja i istraživanja posljedica po okoliš, što poljoprivrednici izjednačavaju sa zabranom uzgoja. Predloženo ograničenje stupit će na snagu 2008. i već je prijavljeno Europskoj komisiji. Potom je u jednom novinskom intervjuu i drugi čovjek francuske vlade Alain Juppe, nadležan za okoliš, transport i energetsku politiku, izjavio da ne isključuje mogućnost da bi i njega mogao 'nadahnuti' njemački prijedlog zabrane GMO-a. Diplomati ističu da je još prerano za ocjenu hoće li stav Njemačke i Francuske utjecati na glasanje o odobravanju novih sorti GMO-a ali su upozorili da bi mogao utjecati na ravnotežu snaga između protivnika i pristaša GMO-a među članicama EU. I zabrana na nacionalnoj razini prouzročit će sukob s EK ali u slučaju opće promjene stava o biotehnološkoj politici ulozi postaju daleko veći, tumači jedan diplomat.