Giljotina za hrpu nepotrebnih propisa

Jedan od najvećih hrvatskih uvoznika šampanjca našao se ovih dana u problemima. Naime, netko iz Carinske uprave sjetio se da Hrvatska ima propis koji određuje količinu pepela u vinima i šampanjcima i odlučio ga primijeniti. Prema tom propisu, nijedan europski šampanjac ne može se uvesti jer ima previše pepela, više nego što to propisuje pravilnik. Naravno da problem nije u šampanjcu jer uobičajena količina pepela nije problem nigdje u Europi. Kratki rokovi Problem je u lošem propisu, a takvih je bezbroj. Nitko u Hrvatskoj ne zna točan broj važećih propisa. Postoje procjene da Hrvatska ima oko 1500 propisa i oko 9000 različitih normi koje proizlaze iz tih propisa. Prema procjeni Vladine Posebne jedinice za Hitrorez, između 20 i 40 posto propisa trebalo bi ukinuti jer su nepotrebni, duplicirani ili čak nezakoniti. A još 30 do 40 posto trebalo bi pojednostaviti. Ta poražavajuća činjenica jedan je od razloga zašto je Vlada odlučila osnovati Hitrorez i provesti giljotinu propisa. Nakon početnih obećanja koja su zvučala futuristički, čini se da je posao krenuo i u praksi. Voditelj Posebne jedinice za Hitrorez Vedran Antoljak donio je u petak Naputak za provedbu aktivnosti Hitroreza koji ima ambiciozan cilj: 1. srpnja 2007. projekt mora biti završen. - Iako rok izgleda kratak, uz podršku Vlade i na bazi iskustava drugih zemalja nemam sumnje da će projekt biti proveden u roku - kaže Antoljak. Iza projekta je stao i premijer Sanader koji je prošloga tjedna u Vladi okupio čelnike državnih tijela i javnih institucija te im prezentirao model po kojemu će se provesti giljotina. Sva tijela državne uprave moraju do 1. prosinca napraviti inventuru propisa i popis poslati Hitrorezu. Slijedi preispitivanje propisa i do 15. siječnja državna tijela moraju dati preporuku za svaki: ostaviti, pojednostaviti ili ukinuti. Nastavak projekta Hitro.hr Jedinica za Hitrorez zatim će preispitati propise i preporuke te do 1. lipnja dati mišljenje o tome koje treba ostaviti, koje pojednostaviti, a koje ukinuti. Državna tijela moći će u roku 15 dana dati prigovor na preporuku Jedinice, ali on će ići na ruke samom premijeru Sanaderu i njegovu državnom tajniku za e-Hrvatsku Miroslavu Kovačiću. Nakon toga, Jedinica za Hitrorez će 1. srpnja dati Vladi konačne preporuke, a Vlada donijeti odluku o giljotini. - Hitrorez je jedna od najvažnijih reformi Vlade i logičan nastavak projekta Hitro.hr. Cilj nam je da administracija postane pristupačna i na usluzi građanima i poduzetnicima - kaže državni tajnik Kovačić. Učinke bi najviše trebalo osjetiti gospodarstvo. Kovačić pojašnjava kako će inventura obuhvatiti sve propise, ali će preispitivanje i giljotina sada obuhvatiti samo propise vezane uz gospodarstvo. Prema procjeni stručnjaka godišnja ušteda za gospodarstvo iznosit će između 400 i 930 milijuna dolara. Vedran Antoljak dodaje da reforma neće stati nakon 1. srpnja 2007. - Nakon toga regulatorna reforma ide u sljedeću fazu i postaje sastavni dio sustava. Taj sustav neće ni dopustiti donošenje loših ili nepotrebnih propisa - zaključio je Antoljak. Meksiko ‘giljotinom’ smanjio broj propisa za 45 posto Giljotinu propisa dosad je provelo više zemalja, a među prvima Meksiko, Južna Koreja i Mađarska. U novije vrijeme, projekt sličan hrvatskom primijenile su i Ukrajina, Moldavija, Kenija i Republika Srpska. Meksiko je smanjio broj propisa za čak 45,8 posto. I članice EU planiraju smanjiti broj propisa kojima se regulira poslovanje. Irska je počela velik projekt rezanja administrativnih opterećenja. Austrija je odlučila smanjiti administrativna opterećenja za gospodarstvo za 25 posto, kao i Nizozemska. Slični projekti postoje i u Velikoj Britaniji te Poljskoj.