EU Hrvatskoj: Okanite se ZERP-a dok se ne dogovorimo

"Vijeće poziva Hrvatsku da u potpunosti poštuje dogovor od 4. lipnja 2004. koji se odnosi na ZERP, a na koji se referiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 4. lipnja 2004. godine, i Pregovarački okvir te da ne primenjuje nijedan aspekt ZERP-a na zemlje članice dok se ne pronađe zajedničko rješenje u duhu EU-a", kaže se u zaključcima sastanka. Dogovor iz 2004. godine koji se spominje u zaključcima odnosi se na zapisnik sa trilateralnog sastanka između Hrvatske, Slovenije i Italije, na kojem je Hrvatska izvijestila dvije strane da se ZERP neće primjenjivati za zemlje članice EU-a. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je slovenskim novinarima da "Hrvatska treba ispuniti ono što je obećala i da zona ne može biti provedena bez sporazuma s Italijom i Slovenijom". Rupel je upozorio da bi u suprotnom Slovenija mogla blokirati pregovore s Hrvatskom u nekoliko poglavlja. "Mi imamo nekoliko scenarija, jedan pretpostavlja zaustavljanje pet ili šest poglavlja koja su vezana za pitanje granica", rekao je Rupel, dodajući da u slovenskom parlamentu ima i radikalnijih scenarija. Rupel dodaje da je sada slovensko stajalište "ušlo u zaključke EU-a crno na bijelo" i da to treba "vrlo ozbiljno uzeti u obzir". Vijeće pohvaljuje napredak koji je Hrvatska postigla protekle godine, "koji je omogućio zemlji da uđe u iznimno važnu i zahtjevnu fazu" pregovora. "Pregovori su na pravom putu. To također pokazuje cijeloj regiji zapadnog Balkana da je perspektiva članstva u EU opipljiva", kaže se u službenim zaključcima ministarskog sastanka i dodaje da Hrvatska treba "posvetiti povećanu pozornost daljnjem prenošenju i učinkovitoj provedbi europske pravne stečevine kako bi na vrijeme ispunila obveze iz članstva". U zaključcima se ističe nekoliko područja u kojima su potrebni daljni napori - reforma pravosuđa i javne uprave, borba protiv korupcije, ekonomske reforme, manjinska prava i povratak izbjeglica. Također se poziva Hrvatsku da nastavi punu suradnju s Haškim sudom uz potrebu "daljnjeg poboljšanja u procesuiranju ratnih zločina u samoj Hrvatskoj bez etničke pristranosti". Vijeće ističe važnost nastavka "napora u pravcu dobrosusjedskih odnosa, uključujući i rad na pronalaženju zadovoljavajućih rješenja za otvorena bilateralna pitanja sa susjednim zemljama, posebice u pogledu pitanja granica". U dijelu zaključaka koji govori o strategiji proširenja, Vijeće EU-a potvrđuje da brzina pregovora svake zemlje koja vodi pregovore ovisi o napretku u ispunjavanju mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja i zahtjeva iz Pregovaračkog okvira, te ističe da se svaka zemlja ocjenjuje prema vlastitim zaslugama. Vijeće ističe da će pregovori u onim poglavljima za koja su obavljene tehničke pripreme biti otvorena u skladu s uspostavljenom procedurom, sukladno Pregovaračkim okvirima. Također se najavljuju međuvladine konferencije s Hrvatskom i Turskom, koje će se održati tijekom sljedećeg tjedna. U zaključcima koji se odnose na Tursku nigdje se ne spominju riječi "pristupanje" ili "članstvo". Čak je i naziv "Međuvladina konferencija o pristupanju", kako se uobičajeno nazivaju sastanci na kojima se otvaraju i zatvaraju poglavlja, sada skraćen u "Međuvladina konferencija". To je učinjeno na zahtjev Francuske, koja se otvoreno suprotstavlja članstvu Turske u Europskoj uniji. Još u petak na sastanku odbora stalnih predstavnika (COREPER) koji priprema nacrt zaključaka sukobili su se protivnici i zagovornici turskog članstva u EU. Portugalsko predsjedništvo je na zahtjev Francuske izostavilo riječi "pristupanje" iz teksta, čemu su se potom suprotstavile Švedska i Velika Britanija, zagovornice ulaska Turske u EU.