'Iznenađena sam koliko se je mitova i legendi razvilo oko (ovog) poglavlja sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika', rekla je u Bruxellesu pregovaračica Ružica Gelo za najopsežnije poglavlje u pregovorima za članstvo u EU. Pregovaračica Gelo, naime, tvrdi da će se kolinje i dalje moći vršiti na individualnim gospodarstvima za vlastite potrebe pa da onda konstatacija da će doći do zabrane klanja svinja na obiteljskim gospodarstvima, dio promidžbe Nenada Ivankovića, ne drži vodu. Opseg EU propisa za cijelo, vrlo važno, poglavlje pod rednim brojem 12, dug je čak 120 stranica. Do kraja godine najavljeno je da će u domaće zakonodavstvo biti prebačene četiri uredbe kojima je obuhvaćeno sve. 'Čitava se filozofija svodi na kontrolu od polja do stola.Tu su četiri odredbe koje ćemo morati usvojiti i provesti prije ulaska u EU.', naglašava Mate Brstilo, voditelj radne skupine za ovo poglavlje. Kratkoročno gledano, državna bi administracija najviše posla trebala imati oko novog higijenskog paketa koji je u EU stupio na snagu 1. siječnja ove godine, a s kojim Hrvatska još nije usklađena zbog kratkoće njegove primjene. Taj je paket 'izmišljen' nakon izbijanja BSE-a ,odnosno kravljeg ludila, i još nekih bolesti. 'Da bi potrošači znali kakvu hranu jedu, postoji veterinarska kontrola koju će od sada sve namijenjeno za tržište morati redovito prolaziti, a s time je povezano pitanje kulena koji je primjer kako usklađivanje s europskim zakonodavstvom može doprinijeti boljem trženju nekog proizvoda', naglašava Gelo. Hrvatska do sada nije mogla zbog svinjske kuge izvoziti svinjske proizvode.Cijepljenje svinja je u međuvremenu prestalo i u tijeku je monitoring. Kada i on prestane, izvoz će se dalje moći normalno nastaviti. Na fintu da će domaći sir i vrhnje također nestati, prema našim pregovaračima, ne treba padati:'Hrvatska je već donijela propise koji se tiču zaštite izvornosti i tradicije', kazala je u Bruxellesu Gelo i dodala: 'što se tiče zaštitnih oznaka, zapravo je na nama samima da razvijemo sustav potpore proizvođačima da oni svoj proizvod standardiziraju, da ga osmisle i da ga mogu plasirati na europsko tržište.' Međutim, kontrola ulaska robe na tržnicu postat će obavezna a za kumice to da će svojim mušterijama uvijek uz kalcijem bogatu robu biti dužne izdati i pripadajući račun. Odgovornost za zdravstvenu ispravnost proizvoda, po novome, prebacit će se na same proizvođače. 'Svi objekti koji posluju s hranom, dakle i restorani, moraju biti registrirani i imati sustav tzv.samokontrole, što će provjeravati inspekcije i drugi. Mi imamo takav sustav samokontrole u objektima izvoznog tipa, kojih trenutačno ima 104, a ostali objekti su to mogli imati na dobrovoljnoj osnovi.', naglasio je također Brstilo. Jučer i prekjučer temom je u Bruxellesu bilo veterinarstvo, danas je to stavljanje hrane na tržište, sutra propisi koji se tiču sigurnosti hrane a u petak fitosanitarna politika i sjemenarstvo.