U Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, čije je usvajanje planirano u rujnu, definirano je 25 zona za smještaj vjetroagregata i pratećih sadržaja, kazali su nam Željko Josipović iz Hrvatske gospodarske komore i Ranko Vujčić iz Odsjeka za industriju i energetiku u Županiji.
Podsjećamo, prije nekoliko mjeseci Vlada je usklađivanjem s europskim propisima odredila kako do kraja 2010. godine minimalni udio električne energije iz obnovljivih izvora treba iznositi 5,8 posto u ukupnoj potrošnji struje. Kako su u ovom izračunu isključene hidroelektrane s instaliranom snagom većom od 10 MW, snaga vjetroelektrana odavno se nametnula kao optimalan supstitut. Iako su praktično u pitanju investicijski zahvati skuplji od, primjerice, malih hidroelektrana, gužva domaćih i stranih ulagača i projekata stvorila se i prije donošenja očekivanih propisa.
Nedostatne male hidroelektrane
Sve male hidroelektrane skupa koje bi bile u planu za izgradnju u Dalmaciji, ni investicijski ni energetski u prosjeku ne bi se mogle nositi s jednom prosječnom vjetroelektranom ukupne snage 20 MW — kazao nam je dr. Ranko Goić, predstojnik Zavoda za elektroenergetiku na splitskome Fakultetu elektrotehnike i strojarstva. Osim toga, ishođenje dozvole za malu hidroelektranu iznimno je kompliciran posao, praktički neizvediv, ponajprije zbog dokazivanja o utjecaju na okoliš.
Domaće tvornice
U sektoru obnovljivih izvora energije (OIE) u idućih se četiri-pet godina kod nas očekuju investicije sto milijuna eura godišnje. Subvencije predodređene u ovu namjenu koristit će i strani i domaći ulagači. Kako samo jedna domaća tvornica može proizvesti prototip vjetroelektrane (a isti kreće u pogon krajem ljeta u Konjskom), otvara se pitanje domaćih subvencija za strani proizvod.
Dr. Ivan Zulim, jedan od glavnih domaćih istraživača u domeni sunčeve energije i profesor na splitskom FESB-u, ističe kako bi razvoj solarnih elektrana bio ekonomski smislen ako bi u Hrvatskoj razvijali i adekvatne fotonaponske module. Izgradnja domaće tvornice fotonaponskih modula kao nezaobilaznog materijala trenutačno je potrebnija od izgradnje solarnih elektrana, zaključuje on.
Solarne elektrane
Za istraživanje korištenja sunčeve energije (solarne elektrane/toplane), predviđen je prostor Žeževačke ljuti (općina Šestanovac), te lokacija Kozjak-Malačka (Grad Kaštela). Naglašeni su ekološki kriteriji, mjere zaštite okoliša, udaljenosti od prometnica, te zabrana gradnje na poljoprivrednu tlu prve i druge bonitetne klase.
Hidropotencijal
Za dodatno iskorištenje hidropotencijala županije moguća je izgradnja ograničenog broja malih hidroelektrana.
Predviđena su područja: Plejići, Ruda, Bartulovići, Čikotina lađa, Voloder, Vrilo, Jadro, Rumin, Kostanje i Ovrlja.
Vjetrozone
U okviru programa korištenja energije vjetra na području županije, određeno je 25 zona: Kostanje, Perun, Svilaja, Debelo brdo-Vrdovo, Vitrenjaci, Žeževačka ljut, Katuni, Lukovac, Bradarića kosa, Plane, Ričipolje, Kočinje brdo, Bazije, Trapošnik, Čemernica, Boraja, Bili brig-Vaganj, Pometeno brdo, Voštane, Visoka-Zelovo, Njivice, Opor, Vučipolje-Hrvace, Ruda-Otok i Orlovac Otok.