Eko Krk – dobar primjer iz prakse

Jako je dobro poznato kako je nagli prodor konzumerističkog i protrošačkog društva u središnju i istočnu Europu prouzročio krizu u pogledu zbrinjavanja otpada za koju su vlasti većinom bile nepripremljene, te do sada nisu poduzele odgovarujće korake kako bi se taj problem i riješio. Do sada su divlja i legalna odlagališta bila jedini način zbrinjavanja otpada u Republici Hrvatskoj. Odlagališta, osim što ružno izgledaju i ispuštaju neugodne mirise, mogu izazivati i zagađenja podzemnih voda. Kako je trenutno u procesu donošenje važnih strateških dokumenata za gospodarenje otpadom Repulike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2015 godine – bitno je naglasiti kako u Hrvatskoj postoje veoma dobri primjeri u praksi kako spalionice nisu jedino rješenje za otpad – rezultat ljudskog djelovanja. Otok krk površine 409,9 km2, sa populacijom iz popisa 2001 godine broji 17.860 stanovnika u ukupno 68 naseljenih mjesta. Tamošnji projekt EKO Krk, pod ravnateljskom palicom tvrtke Ponikve d.d. je 2006. godine odvojeno prikupio 18.3 posto otpada dok je ove godine do sada prikupio 22.4 posto ukupne količine otpada nastalog na otoku. Ovi su rezultati iznimno bitni jer strateški dokumenti kao cilj za 2015. godinu postavljaju upravo brojku od 23 posto recikliranog otpada na području RH. Zar nije malo nerealno postavljati ovakve niske ciljeve koje jedan dobro organizirani projekt dostigne za dvije godine? Pitanje nažalost potiče sumnju na moguće špekulacije koje su potkrijepljene novčanim infuzijama stranog kapitala. Sustav funkcionira! Na čitavom otoku je na 1300 lokacija postavljeno po četiri kontejnera za odvojeno prikupljanje te, jedan za ostatni otpad. Uz te kontejnere uspostavljeno je i sedam punktova za prikupljanje starog namještaja, automobilskih guma, akumulatora i slično. Statistički gledano, 5200 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada je 14.6 posto trenutne ukupne količine spremnika za odvojeno prikupljanje u cjeloj Hrvatskoj – što je prilično značajan podatak kada znamo da otok čini KRK svega neznatni površinski i demografski postotak Hrvatske. Osim što je svako domaćinstvo opremljeno sa četiri kante za odvojeno prikupljanje otpada već kod kuće, valja napomenuti kako je sustav odvojeno prikupljenog otpada omogućio po jednu kantu na gotovo svaka tri stanovnika dok plan gospodarenja otpadom predviđa trideset do pedeset posuda na tisuću stanovnika, odnosno deset puta manje od već postojećeg sustava na otoku Krku. Smanjenje količine nastanka otpada je također važan segment u hijerarhiji gospodarenja otpadom, kako u hrvatskoj tako i u europskoj legislativi. U novom europskom prijedlogu ciljeva za prevenciju nastanka otpada, do 2012. godine količina nastanka otpada u europskim zemljama treba bi se stabilizirati, odnosno treba doseći stopu od 0% godišnjeg porasta. Čak i ovako stroge europske ciljeve EKO otok KRK je dostigao već prošle godine kada je zabilježen pad količine nastalog otpada za čitavih 5.6 posto. U 2006. godini zamjećen je i nesrazmjer ukupno prikupljenog otpada u turističkoj sezoni kada je prikupljano otprilike pet posto manje. No kombinacijom edukacije i promotivnih aktivnosti usmjerenih na strane turiste već ove godine, ta je brojka stabilizirana te se postotak odvojeno prikupljenog otpada u ljetnim mjesecima ne razlikuje od ostalih mjeseci, izjavljuje nam gospodin Stipe Vučemilo, pomoćnik tehničkog direktora Ponikve d.d. te nadodaje kako je sustav zahtjevao određene značajne investicije no cijena odvoza otpada za građanstvo nije rasla. Ovakav sustav trebao bi biti model sustava u svim lokalnim jedinicama Republike Hrvatske, jer ovakav sustav daje veliku fleksibilnost u pripremi novih ciljeva za smanjenje količine otpada kojeg je potrebno odložiti, za razliku od spalionica kojima smanjenje količine otpada znači financijsku propast – odnosno zatvaranje.