daz.jpgPredavanja pod nazivom Edukacija i međudisciplinarna suradnja na arhitektonskom nasljeđu održat će se 5. studenog u 18 sati u prostorijama DAZ-a (Trg bana Josipa Jelačića 3/1, Zagreb).

Kroz tri predavanja koja će predstaviti metode rada na tri relevantne obrazovne institucije vezano uz temu graditeljskog naslijeđa i arhitektonske plastike, metode, načela i prakse u edukaciji namjera je potaknuti međudisciplinarnu suradnju u području arhitektonskog naslijeđa.

Predavanja i prezentaciju vezano za edukacijsku praksu održat će mr.sc. Alan Braun s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu,  Alen Novoselac, prof. s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, te gosti s Umjetničke akademije u Splitu mr.sc. Ivo Donelli, izv.prof. i doc. Siniša Bizjak, restaurator i konzervator.

Alan Braun, PROBLEMATIKA GRADITELJSKOG NASLJEĐA U NASTAVI ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Složen interdisciplinarni proces bavljenja problematikom obnove graditeljskog naslijeđa, studentima zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, pojašnjava se kroz ciklus redovnih i izbornih kolegija tijekom završnih semestara preddiplomskog i diplomskog studija.

U nastavi prediplomskog studija, temeljna znanja iz područja obnove graditeljskog naslijeđa, studentima se tumače u okviru redovnog kolegija Zaštita i obnova graditeljskog naslijeđa te kroz ciklus terenskih obilazaka hrvatskog prostora i arhitekture. U nastavi diplomskog studija, više izbornih kolegija i radionica, nude specijalizirana znanja za studente koji u završnoj etapi studija žele produbiti znanja iz ovog područja.

Kolegiji kao što su Dokumentiranje graditeljskog naslijeđa, Istraživanje i proučavanje graditeljskog naslijeđa ili Radionica graditeljskog naslijeđa, studentima približavaju sve ključne etape u procesu obnove graditeljske baštine – od vještine izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja, preko osnova znanstvenog istraživanja i izrade konzervatorskog elaborata do procesa rada na projektnoj dokumentaciji za složene projekte obnove graditeljskog naslijeđa.

Alen Novoselec, METODOLOGIJA, NAČELA I PRAKSA U EDUKACIJI STUDENATA IZ PODRUČJA KAMENE ARHITEKTONSKE PLASTIKE

Predavanje donosi kratku analizu razvoja i promjena u pristupu konzervatorsko-restauratorskoj struci i refleksije tih promjena na provođenje nastave, od osnutka Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina ALU u Zagrebu do danas.

Razvoj i promjene u planu i programu nastave kolegija Konzerviranje i restauriranje kamene i arhitektonske plastike, značenje Kiparstva kamen kao integralnog kolegija i zaokret u praksi. Metodološko-tehnološke smjernice struke i primjena u edukaciji. Materijali, istraživanja i interdisciplinarnost kroz nastavu i primjeri u praksi koja se provodi sa studentima

Pregled dosadašnje suradnje (međuinstitucionalna, međusveučilišna) i mogućnosti novih oblika suradnje.

Ivo Donelli, Siniša Bizjak, UZROCI PROPADANJA KAMENA, STUDENTSKA PRAKSA NA PRIMJERU RESTAURATORSKOG ZAHVATA NA OLTARU GOSPE OD ZDRAVLJA U CRKVI BLAŽENE DJEVICE MARIJE  U ROGOZNICI 

Oltar Gospe od Zdravlja bio je posljednji oltar u nizu konzervacija-restauracija pet oltara u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rogoznici. Radovi na njemu izvršeni su u periodu od listopada do prosinca 2014. godine.

Radovi su izvođeni pod vodstvom docenta Siniše Bizjaka uz suradnju akademskog kipara Tomislava Šalova. Konzervatorsko-restauratorski zahvati obuhvatili su arhitektonsku dokumentaciju zatečenog stanja oltara u računalnom programu AutoCad, dijagnostiku te radove čišćenja i sanacije oštećenja.

Oltar je smješten na unutrašnjem zapadnom zidu, u desnoj lađi crkve. Vrijeme točne izrade i izgradnje oltara nije bilo moguće odrediti, čak uz to što je na menzi oltara ugravirana godina 1893. Sudeći po stilskim obilježjima oltara, vrlo je vjerojatno da je isklesan ranije, a možda samo donesen u crkvu Gospe od Zdravlja 1893. godine.

Oltar je bio u vidno lošem stanju, sa statičkim poremećajem,  mehaničkim oštećenjima uzrokovanim korozijom željeznih trnova i zatega te nedostajućim dijelovima mramora. Vrlo su primjetna i onečišćenja uzrokovana djelovanjem čađe, osobito u gornjim dijelovima oltara; područje atike, kapitela i profilacija stupova, gdje je kamen znatno potamnio.

Čađa je nastala, osim prilikom gorenja svijeća u crkvi, i požarom koji je izbio u crkvi početkom 20. stoljeća. Kako se mramor osipao na mnogim mjestima i korozija željeza je napravila veliku štetu, uzeti su uzorci za laboratorijske analize stanja mramora te eventualne zasićenosti topljivim solima. Sumnjalo se na kloride Cl- zbog blizine mora samog objekta.

Analiza je pokazala da topljivih soli uopće nema unutar objekta već da je cjelokupno osipanje uzrokovano čišćenjem i pranjem oltara neadekvatnim sredstvima na bazi klora tijekom minulih desetljeća. Oltar je gotovo u potpunosti rastavljen zbog izmjene svih korodiranih željeznih spojnica, te kasnije sastavljen uz prokromske vezivne elemente.

U svim segmentima restauratorskog zahvata su sudjelovali  studenti studija konzervacije-restauracije kamena sa Umjetničke akademije u Splitu.