Dvije ili tri hrvatske regije?

Za oko mjesec dana znati će se koliko će regija u bliskoj budućnosti imati Hrvatska. Svaka europska statistička jedinica može imati od 800.000 do 3 milijuna stanovnika pa to onda navodi na zaključak da bi Hrvatska u teoriji mogla imati i pet regija. No, čini se da će budući scenarij biti drugačiji: dvije ili tri regije (tri ako bi Zagreb postao zasebnom regijom). Zanima nas podjela koja bi omogućila najveće moguće povlačenje sredstava iz strukturnih fondova iz zajedničkog EU budžeta, izjavili su pregovarač Zlatan Freohlić i voditelj radne skupine Branko Grčić u petak u Bruxellesu nakon završenog screeninga za poglavlje regionalna politika i usklađivanje strukturnih instrumenata.
Prolaze li regije kroz podjednake poteškoće, imaju li one slične potrebe jedan je od kriterija za parceliranje svake zemlje- i to stoga da bi bilo moguće njihov razvoj programirati tako da bude gladak, objasnili su pregovarači te dodali da je to također interes EK. Inače, oko trećina EU budžeta odlazi na regionalnu politku. Od 2007.do 2013. za regionalnu i kohezijsku politku izdvojeno je 308 milijardi eura, a tim novcima će se nastojati smanjiti jaz između različitih europskih regija. 2005. i 2006. Hrvatska je povukla 130 milijuna eura u svakoj godini iz fondova ISPA, PHARE i SAPARD. No, kada postane članicom Unije, Hrvatska će imati pravo na 500 ili čak i do 600 milijuna eura godišnje. IPA je izvrstan test za strukturne fondove u smislu izgradnje kapaciteta na svim razinama, a za CARDS se može reći da je on odlično ugovoren (od 2001. je ugovoreno 95 posto sredstava) iako se do kraja godine neće znati kolika je njegova stvarna iskorištenost, istaknuli su naši pregovarači. U prosjeku zemlje članice EU potroše 120 eura po građaninu godišnje za poticanje razvitka regije, 20 eura za povećanje konkurentnosti gospodarstva regije, a 8-10 eura godišnje za prekograničnu suradnju regija.