Promatrači su kritizirali ruske predsjedničke izbore održane u nedjelju priopćivši da nisu bili u potpunosti pošteni niti demokratski, ali su rekli da su izborni rezultati odrazili volju naroda, javljaju svjetske novinske agencije. "Rezultati predsjedničkih izbora... odraz su volje biračkog tijela čiji demokratski potencijal nažalost nije ispunjen", rekao je Andreas Gross, šef promatračke skupine Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE). Izbore na kojima je pobijedio Dmitrij Medvedev, izabrani kandidat dosadašnjeg predsjednika Vladimira Putina, ruski liberali nazvali su farsom. Na izborima, koji su imali karakter plebiscita o posljednjih osam godina u zemlji, ruski narod glasovao je za stabilnost i kontinuitet povezan sa predsjednikom Vladimirom Putinom i kandidata kojeg je on promovirao, navodi se u priopćenju promatrača. Promatrači PACE-a također su rekli da je na "izborima ponovljena većina nepravilnosti zabilježenih tijekom izbora za Dumu u prosincu 2007.". Putinova stranka Jedinstvena Rusija osvojila je veliku većinu na parlamentarnim izborima u prosincu. "Nije došlo do poboljšanja što se tiče jednake dostupnosti medija svim kandidatima, što dovodi u pitanje pravednost izbora", kazali su promatrači. Reakcije političara na ishod predsjedničkih izbora u Rusiji Ruski predsjednički izbori nisu ispunili sve demokratske i ustavne kriterije i Njemačka žali što međunarodni promatrači nisu mogli slobodno djelovati, jasno je poručio glasnogovornik vlade u Berlinu. "Proteklih smo dana kazali kako je neupitno tijekom izborne kampanje bilo incidenata i situacija koje su pokazale da demokratska i ustavna načela nisu posvema poštivana", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Thomas Steg. Na redovitoj konferenciji u Berlinu Steg je kazao kako Berlin žali što izborni promatrači nisu mogli valjano obaviti svoj posao. "Nisam iznenađen" pobjedom Medvedeva, kazao je austrijski kancelar Alfred Gusenbauer za austrijsku agenciju APA te izrazio nadu da će Rusija i Europska unija moći nakon izbora "razvijati prirodne odnose strategijskog partnerstva". Medvedev je u ponedjeljak izabran za nasljednika Putina sa 70,23 posto glasova, na temelju gotovo svih prebrojanih glasačkih listića. "Sa 70 posto glasova Medvedev predstavlja jasnu potporu (birača) politici vođenoj zadnjih godina", ocijenio je šef finske vlade desnog centra Matti Vanhanen koji drži da su predsjednički izbori potvrdili rezultate parlamentarnih iz prosinca na kojima je stranka Vladimira Putina dobila 64,3 posto glasova. Češko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je žaljenje zbog "restriktivne prakse ruskih vlasti (koje) nisu dopustile jednakopravne uvjete za sve kandidate te kao u slučaju parlamentarnih izbora u prosincu, nisu odobrile prisutnost neovisnih promatrača". U tekstu iz Praga dodaje se da je Rusija "važan partner na komercijalnoj razini, u ulaganjima, energiji i sirovinama" i nada se "konstruktivno" razvijati odnose dviju zemalja. Odnosi Praga i Moskve pogoršani su odlukom Češke da prihvati na svojem tlu raspoređivanje američkog proturaketnog štita. Čestitke su Medvedevu uputili predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i britanski premijer Gordon Brown. Barroso je izrazio nadu da će Rusija i EU razvijati "strategijsko partnerstvo", a Brown je uz čestitke poručio Medvedevu da će se nova vlada "vrednovati po njezinim djelima", kazao je u ponedjeljak njegov glasnogovornik. Japan je u prvoj reakciji nakon izbora novog prvog čovjeka Rusije izrazio nadu da će Medvedev olakšati rješenje teritorijalnog spora koji već 60 godina škodi rusko-japanskim odnosima, ali dvoji da će doći do velike promjene u odnosu na dosadašnju politiku Vladimira Putina. Japan osporava suverenitet Rusije nad četiri otoka nazvanih Sjeverni teritorij Japana, a koje su Rusi okupirali 1945. godine i nazivaju ih Kurilskim otocima. "Vjerojatno će ruska vlada nastaviti jednaku diplomatsku politiku kakvu je vodio predsjednik Putin", kazao je glasnogovornik japanske vlade Nobutaka Machimura. Prošlog mjeseca je glavno promatračko tijelo Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) odlučilo bojkotirati izbore zbog ograničenja koja je Moskva nametnula promatračima. Samo 300 međunarodnih promatrača nadgledalo je 96.000 birališta u nedjelju.