Dolina Neretve bi do kraja 2008. trebala postati dvanaesti hrvatski park prirode, unatoč protivljenju aktualne gradske vlasti Opuzena, koja je svojim vezama prošle godine uspjela stopirati ovaj ekološki projekt

Obrazloženje gradskih valsti Opuzena bilo je da će se zbog proglešenja parkom prirode dolina Neretve tako unazaditi za najmanje pedeset godina. Prijedlog proglašenja doline Neretve parkom prirode odbačen je tada zbog tehničkih manjkavosti, a zapravo se radilo o predizbornom triku državne vlasti, koja se očito nije htjela zamjeriti dijelu lokalne zajednice. Međutim, za razliku od prošle godine, kad su bili popustljivi prema Opuzencima, Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture ovaj su put odlučni do kraja provesti projekt zaštite jedine hrvatske delte, a u tom su im potporu pružili i vijećnici Metkovića, predvođeni biologinjom i ekologinjom dr. Višnjom Bukvić, koja se dvadesetak godina intenzivno bavi istraživanjem biljnog i životinjskog svijeta Neretve. Jedino tako bi se, smatraju metkovski gradski vijećnici, dugoročno osigurala kvalitetna zaštita biljnog i životinjskog svijeta jedine hrvatske delte. Prepoznajući značenje doline Neretve, Ministarstvo kulture pristupilo je razradi projekta proglašenja doline Neretve dvanaestim parkom prirode, o čemu mora odlučiti Sabor, ističe dr. Bukvić. Još prije desetak godina, kao podloga parku prirode, usvojena je Studija o socijalno-ekonomskom aspektu i zaštiti Neretve, koja podrazumijeva tradicijski način obrade zemlje te razvijanje ekoturizma, kao dugoročno perspektivne gospodarske djelatnosti. Naime, dolina Neretve, kao rijetko koje hrvatsko područje, može domaćim i inozemnim gostima ponuditi fotosafari i izlete u tradicionalnim neretvanskim trupicama i lađama kroz jedinstvena močvarna staništa. Kako bi se spasile ugrožene vrste, nužno je zakonski urediti zaštićena područja, a što je jedino moguće proglašenjem parka prirode, smatra biologinja dr. Bukvić. Ona također objašnjava kako se u parku neće ograničavati dosadašnje navike lokalnog stanovništva, koje će nužno morati poštovati zakonske odredbe, što znači da će se kažnjavati krivolov, lov nedopuštenim sredstvima ili, primjerice, izlovljavanje zaštićenih vrsta, a što je i do sada bilo kažnjivo. Jedinstvenu prirodnu cjelinu budućeg parka prirode činilo bi 25 kilometara dugačka dolina Neretve od Hutova blata u BiH do ušća razgranatog u prostranu deltu – ukupno oko 20 tisuća hektara.