Normalizacija, posvećeno Nikoli Tesli Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb 04 – 25.07. 2006. Poziv na sudjelovanje na izložbi je otvoren od 10.05. do 10.06. 2006

U obilježavanju 150-te obljetnice rođenja Nikole Tesle, kojim ove godine hrvatska kulturna javnost gorljivo demonstrira političku korektnost i ispravnost na pristupnom putu Europskoj Uniji, smatramo potrebnim odmaknuti se od sveopćeg slavlja i limene glazbe, i umjesto reprezentacije usmjerene mitologiziranju Teslina «lika i djela», njegove uloge i simbolnog potencijala, osvrnuti se na ono što ostaje neizgovoreno.
Namjera izložbe nije baviti se “popularnošću” Tesle, nego upravo njegovom “nepopularnošću”, ne samo u znanstvenim krugovima lokalno i globalno, nego prije svega u društvenoj percepciji i kulturnim krugovima, osobito u hrvatskim prilikama u kojima je Teslino srpsko porijeklo tijekom 90-ih u ozbiljno nagrizalo njegov kultni status znanstvenika s društvenom vizijom. Tek je u novije vrijeme Teslin poslovični «ponos srpskim rodom i hrvatskom domovinom» prepoznat kao slogan izvrsno upotrebljiv u dnevnopolitičkim špekulacijama, pri čemu su Teslini nepobitni znanstveni uspjesi dovoljan zalog prikupljanja bodova u iskazivanju «međunacionalne snošljivosti».
Hrvatska elektroprivreda danas proglašava “godinu Tesle”, oglašava se plakatima i video spotovima s Teslinim likom, no možda je pravi spomenik Tesli u Hrvatskoj danas činjenica da 166 sela s većinskim srpskim stanovništvom u Hrvatskoj danas nema električnu energiju.
Aktualni cinizam “slučaja Tesla” - iskazan u hitnoj obnovi kuće u Smiljanima, diskusijama o spomeniku u Zagrebu itd. ocrtava se na toj zanijekanoj i potiskivanoj povijesnoj perspektivi, simboliziranoj miniranjem Teslina spomenika u Gospiću 1991. godine.
POZIV

Na sudjelovanje na izložbi na kojoj će biti izloženi prijedlozi za spomenik Nikoli Tesli
Spomenik je uvijek materijalizacija kolektivne memorije, čiji učinci kataliziraju i kanaliziraju kolektivno sjećanje u specifičnim odnosima moći. Spomenik je točka oko koje se kondenziraju politički rituali, pri čemu je dovoljno sjetiti se ritualnih javnih ceremonija koje su pratile ponovno podizanje spomenika Banu Jelačiću 1990. No još od koncepta Oskara Hansena, koji je za spomenik u Auschwitzu 1959. predlagao asfaltnu cestu koja prolazi kroz logor, ili spomenika Roberta Fillioua iz 1970. u kojem predlaže razmjenu ratnih spomenika među suprotstavljenim nacijama, ili «tonućeg» spomenika Jochena Gerza «Hamburger Mahnmal gegen Faschismus» (1986-1993), spomenički žanr umjetnicima je omogućavao izazvati dominantnu političku reprezentaciju kolektivne memorije.
Pozivamo Vas da slanjem prijedloga drugačije koncipirane ideje spomenika posvećenog Nikoli Tesli pridonesete produktivnijoj i kompleksnijoj artikulaciji potisnutih i prešućivanih društvenih tema u službenim verzijama povijesti. Želja nam je istražiti i katalizirati kreativne mogućnosti redefinicije ideje i žanra spomenika kao javnog, simboličnog čina. Smatramo da u suvremenom kontekstu ti potencijali leže upravo u problematiziranju i dekonstrukciji mehanizma političke reprezentacije i u kritičkim istraživanjima procedura koje tvore pozadinu različitih povijesnih revizija.
Prijedlozi se prijavljuju u formi skica, crteža, tehničkog plana, teksta, video i audio zapisa, fotografija, dijapozitiva itd. Prijedloge će selektirati kustoski tim Što, kako i za koga / WHW, a izabrani prijedlozi bit će predstavljeni u Galeriji Nova od 04. do 25.07. 2006., te objavljeni u pratećoj publikaciji. Prijedlozi se tretiraju kao originalni radovi, koji će po završetku izložbe biti vraćeni autorima. Prijedlog treba sadržavati ime i prezime autora/ice ili umjetničke grupe, kontakt adresu, telefon, e-mail.
Poziv je otvoren od 10.05. do 10.06. 2006. Prijedlozi se šalju poštom na adresu: Što, kako i za koga / WHW, Baruna Trenka 4, 10 000 Zagreb ili osobno u Galeriju Nova, Teslina 7, Zagreb, u radno vrijeme galerije, ut-pet 12:00-20:00, sub 11:00-14:00.