EU još je lani zatražila od Hrvatske da vjerskim zajednicama ukine privilegij koji se odnosi na neplaćanje carine i poreza kod uvoza doniranih stvari iz inozemstva.

Prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica, sve vjerske zajednice u Hrvatskoj, pa tako i najveća, Katolička crkva, ne plaćaju porez na promet nekretnina, porez na priloge koje dobivaju od građana i pravnih osoba, niti porez i carinu na predmete koje dobivaju od stranih vjerskih zajednica, pravnih osoba ili građana. No, Europska Unija je još lani zatražila od Hrvatske da vjerskim zajednicama ukine privilegij koji se odnosi na neplaćanje carine i poreza kod uvoza doniranih stvari iz inozemstva. To znači da bi hrvatska Vlada u sklopu pregovora s EU morala izmijeniti spomenuti zakon. Prema informacijama iz Vlade, do ulaska Hrvatske u EU to će biti i učinjeno, pa kada Hrvatska postane članica Unije, i vjerske zajednice će plaćati državi sve dadžbine za uvoz stvari izvan prostora EU. Kada je riječ o carinama, analiza hrvatskih pregovarača s EU pokazala je da 90 posto od roba koje su se zadnjih godina uvozile dolazi iz zemalja EU. Budući da je Unija jedinstveni carinski prostor, nakon ulaska u EU vjerske zajednice neće plaćati carinu za 90 posto stvari jer se to više neće smatrati uvozom. Kada je riječ o porezima, Hrvatska još nije predala Europskoj Uniji svoja pregovaračka stajališta i o tome još nije bilo pregovora, ali se i tu očekuje usklađivanje s politikom EU. Prema tumačenju iz Ministarstva financija, vjerske zajednice ne plaćaju porez na dobit zbog toga što one nisu osnovane s ciljem stjecanja dobiti, odnosno njihovi prihodi nisu stečeni kroz redovitu gospodarsku djelatnost na tržištu. Vjerske zajednice stoga nisu dužne podnositi ni poreznu prijavu. U Ministarstvu financija nisu mogli procijeniti koliko država gubi zbog toga što su vjerske zajednice sada oslobođene plaćanja spomenutih poreza i carina.