Članarina NATO-u

Hrvatska očekuje pozivnicu za članstvo u NATO-u na predstojećem summitu čelnika 26 zemalja Saveza koji se održava početkom travnja u Bukureštu, a punopravnom članicom mogla bi postati tijekom 2009. godine. Pozivnica ne znači i automatsko stupanje u članstvo, nego je zapravo poziv za početak pristupnih pregovora, koji za razliku od pregovora o članstvu EU-a, traju vrlo kratko. Pregovori se održavaju na dva sastanka u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, na kojima će se okupiti stručnjaci NATO-a i predstavnici hrvatske Vlade. Rezultat tih razgovora je utvrđeni vremenski raspored dovršetka potrebnih reformi, koje se mogu nastaviti i nakon stupanja zemlje u članstvo. Tijekom tih pregovora predstavnici pozvane zemlje službeno potvrde svoju volju da prihvaćaju obveze koje proizlaze iz Washingtonskog ugovora, kojim je utemeljen NATO. Na prvom sastanku se razgovara o političkim i vojnim pitanjima, odnosno o tome jesu li ispunjeni traženi preduvjeti za pristupanje NATO-u. “ČLANARINA” 0,5 POSTO VOJNOG PRORAČUNA Drugi sastanak posvećen je više tehničkim pitanjima - resursima, sigurnosnim i pravnim pitanjima, te o doprinosu koji će zemlja uplaćivati u zajednički proračun NATO-a. Veličina doprinosa određuje se prema gospodarskoj snazi svake zemlje. Zemlje članice u zajedničku blagajnu NATO-a uplaćuju oko 0,5 posto svog vojnog proračuna. Prema procjenama, Hrvatska bi trebala uplaćivati oko tri milijuna eura godišnje u NATO-ov proračun. Pozvana zemlja također mora osigurati mjere za zaštitu tajnosti klasificiranih informacija NATO-a i pripremiti svoje sigurnosne i obavještajne službe za suradnju sa Sigurnosnim uredom NATO-a. Nakon završetka pristupnih pregovora, pozvana zemlja šalje NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi. Pismo namjere upućuje ministar vanjskih poslova pozvane zemlje glavnom tajniku NATO-a. U njemu zemlja potvrđuje da prihvaća obveze koje proizlaze iz članstva. Nakon toga, NATO priprema protokol Washingtonskom ugovoru, koji predstavlja amandman i koji nakon ratifikacije postaje sastavni dio Ugovora. Nakon potpisivanja protokola slijedi postupak ratifikacije u svim zemljama članicama, sukladno njihovim nacionalnim procedurama. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Deparmentu, postaje punopravnom članicom NATO-a. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu. PUNOPRAVNA ČLANICA VEĆ 2009. Zajedno s Hrvatskom, pozivnice sa summita u Bukureštu očekuju Makedonija i Albanija. Procjenjuje se da bi proces ratifikacije mogao završiti tijekom 2009. godine, tako da bi nove članice mogle sudjelovati kao punopravne članice na sljedećem summitu, koji će se održati 2009. i na kojem će se obilježiti 60. obljetnica NATO-a. Točan datum i mjesto održavanja toga summita još nisu dogovoreni. U posljednjem krugu proširenja NATO-a, sedam zemalja dobilo je pozivnicu na summitu u Pragu u studenome 2002. godine. Pristupni pregovori započeti su u prosincu 2002. godine, a završeni su već u ožujku 2003., kada je i potpisan protokol. Svih sedam zemalja postalo je članicama godinu dana poslije, 29. ožujka 2004. i sudjelovale su kao punopravne članice na summitu u Istanbulu, 28. i 29. lipnja 2004.