Grupa stručnjaka sa zagrebačke Agronomije prošle je godine upozorila da pod sve agresivnijim nasrtajima moćnih građevinskih lobija dnevno u prosjeku nestaju četiri hektara oranica jer se toliko poljoprivrednih površina prenamijeni u građevne zone.

U proračunu za 2007. godinu za isplatu poticaja poljoprivrednim proizvođačima namijenjeno je 2,46 milijardi kuna. To je čak 47,8 posto više nego što je farmerima u posljednjoj godini mandata (2003.) isplatila bivša koalicijska vlast, nije odolio ne spomenuti premijer Ivo Sanader u vrijeme usvajanja ovogodišnjeg proračuna. Ostvari li aktualna Vlada isplatu kuna rezerviranih za poticaje (budući da smo ušli u sezonu predizbornih obećanja, izgledniji je porast nego zakidanje), za četiri godine njezina mandata korisnici poljoprivrednih poticaja dobit će ukupno 8,52 milijarde kuna. Moćni lobi Svede li se taj iznos na pravila koja primjenjuje EU gdje se isplata poticaja veže uz broj obrađenih hektara, proizlazi da će na svaki hrvatski hektar iz proračuna u razdoblju 2004.-2007. biti izdvojeno 7909 kuna, što je na godišnjoj razini po jednom hektaru više od 267 eura. I dok 15 starih članica Unije godišnje svojim farmerima po zasijanom hektaru daje 305 eura, prinos koji oni ostvaruju u svim je proizvodnjama znatno, u mnogima i dvostruko, veći nego u hrvatskih poljoprivrednika koji se svako malo, u pravilu uoči žetve, vole pozivati na visinu poticaja u EU. Iako je Sanaderova vlada za 2007. u odnosu na 2003. poljoprivredne poticaje povećala za 800 milijuna kuna i s iznosom dodijeljenim po hektaru gotovo sustigla vrijednosti koje primaju europski seljaci, a usto je ponudila i nekoliko itekako vrijednih projekata (trajni nasadi, povrtlarstvo i cvijeće, mliječne farme, govedarsko-svinjogojski program, ULO hladnjače), kraj mandata dočekuje s proizvodnjom koja nije povećana sukladno očekivanjima teškim 8,52 milijarde kuna. Bivša koalicijska Vlada mandat je zaključila s obrađenih 1,077.403 hektara oranica (Upisnik potvrđuje da su tvrtke radile 217.208 ha, a obiteljska gospodarstva 860.195 ha). Kako iznosi državna statistika, 2006. sveukupno je bilo obrađeno 856.227 ha, a od toga na tvrtke otpada 147.366 ha i obiteljska gospodarstva 708.861 hektar. Grupa stručnjaka sa zagrebačke Agronomije upozorila je prošle godine da pod sve agresivnijim nasrtajima moćnih građevinskih lobija dnevno u prosjeku nestaju četiri hektara oranica jer toliko se poljoprivrednih površina prenamijeni u građevne zone. Manji prinosi Glavninu proizvodnje u ratarskim kulturama i trajnim nasadima, ali i tovu stoke i dalje drže brojna (448.532) obiteljska gospodarstva koja tu proizvodnju zasnivaju na usitnjenim zemljišnim parcelama. Tvrtke, njih 1364, samo u proizvodnji šećerne repe, soje i jabuka pariraju količinama koje na godišnjoj razini tržištu isporuče farmeri. Međutim, zna li se da su primjerice tvrtke lani pod pšenicom imale 43.078 ha s kojih su dobile 226.273 tone pšenice ili prosječno 5,25 t/ha, a farmeri su pšenicom zasijali 132.473 ha i po jednom su hektaru u prosjeku žnjeli 4,37 tona te dobili urod od 578.328 tona. Da su seljaci uspjeli ostvariti prinos koji su postigle tvrtke, urod pšenice u 2006. bio bi veći za dodatnih 117.155 tona. Poljoprivredna kućanstva rabe oko 80 posto oranica, no s prosječnom parcelom velikom samo dva hektara što je ključni problem razvoja nacionalne poljoprivrede. Poslovni subjekti, premda raspolažu tek s jednom petinom ukupnog poljoprivrednog zemljišta, imaju površine u prosjeku velike oko 160 hektara. Okrupnjavanje poljoprivrednih parcela uz modernizaciju proizvodnje imperativ je nacionalne poljoprivrede u razdoblju do ulaska u EU. Dok se to ne ostvari, poticaji, iako iz godine u godinu rastu, neće dati očekivano povećanje prinosa.