Smanjenje satnice hrvatskog jezika u prva četiri razreda osnovne škole rezultirat će još lošijim stanjem pismenosti nacije, misle hrvatski jezikoslovci i metodičari nastave hrvatskog jezika koji su na taj problem nedavno pismeno upozorili i ministra Dragana Primorca. Naime, zbog primjene HNOS-a Ministarstvo je uoči početka ove školske godine donijelo novi nastavni plan i program za osnovnu školu prema kojem djeca od 1. do 4. razreda više nemaju šest, nego pet sati nastave hrvatskog jezika. Stručnjaci za hrvatski jezik smatraju da je takva odluka loša i da će imati dugoročne štetne posljedice. Paralelna istraživanja - Smanjenje satnice imat će teške posljedice ne samo za učenje hrvatskog nego svih nastavnih predmeta - tvrdi prof. dr. Vlado Pandžić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i šef Katedre za metodiku nastave hrvatskog jezika. - Hrvatski jezik nije samo materinski jezik već i nastavni jezik u hrvatskim školama, što znači da se na tom jeziku učenici uče misliti i izražavati - upozorava Pandžić. Metodičar dr. Ante Bežen s Učiteljskog fakulteta zamjera Ministarstvu što prije odluke o smanjenju satnice hrvatskog jezika nije provelo nikakvo istraživanje. - Smanjiti satnicu ovako naprasno ne zvuči nimalo uvjerljivo. Stalno govorimo u ulasku u EU i o tome kako ćemo promicati identitet hrvatskog jezika kao jedno od obilježja identiteta naroda i zemlje, a to se ne postiže smanjivanjem broja sati - kaže dr. Bežen. On je nedavno za potrebe šireg projekta dovršio usporedno istraživanje strukture curriculuma nastave materinskog jezika u 15 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Pokazalo se da ni u jednoj zemlji broj sati materinskog jezika u nižim razredima nije manji od šest, a uglavnom je riječ o sedam sati tjedno. - Slično istraživanje provela i je i kolegica Vesna Budinski koja je uspoređujući broj sati hrvatskog, mađarskog, nizozemskog, engleskog i irskog jezika došla do zaključka da Hrvati imaju manji broj sati materinskog jezika od drugih naroda - rekao je Bežen. Odluku Ministarstva iznimno lošom ocjenjuje i naša poznata jezikoslovka mr. Nives Opačić. ‘Situacija će se pogoršati’ - Smanjenje satnice hrvatskog jezika ne može pridonijeti boljitku jezične kulture u Hrvatskoj. Dapače, situacija će se nakon ove odluke samo pogoršati. Nedavno sam na jednom fakultetu imala prilike vidjeti da studenti druge godine u pravilu ne znaju osnove gramatike: padeže, veliko i malo slovo, č i ć, ije i je itd. Stanje nije ništa bolje ni na Filozofskom fakultetu - upozorava mr. Opačić. Njezino mišljenje dijeli mr. Marko Alerić, metodičar s Odsjeka za kroatistiku FF-a. - Stanje pismenosti nacije je loše, posebice u pismenom izražavanju. Kad završe školu, đaci nisu osposobljeni za prenošenje misli u pisani tekst, i zato nije dovoljno samo vratiti broj sati hrvatskog jezika na stanje koje je bilo do ove školske godine, već je potrebno uvesti i drukčiji pristup učenju - rekao je Alerić. Apel jezikoslovaca O smanjivanju satnice hrvatskog jezika jezikoslovci su raspravljali i na nedavno na četvrtom slavističkom kongresu s kojeg su akutalanoj vlasti uputili i zahtjev za donošenje zakona o hrvatskom jeziku te dokidanje pravopisnog bezvlašća.

