Novi će zakon promijeniti položaj javnosti i odgovornost osoba koje rade u zaštiti okoliša, kao i položaj velikih zagađivača. On u sebi predviđa i stratešku procjenu utjecaja na okoliš, odnosno provedbe programa ili županijskih prostornih planova, objasnio je prof. dr. sc. Nikola Ružinski, pregovarač za područje okoliša i energetike.
No, postoje i kritike. Novi je zakon u skladu s direktivama EU, no zamjeramo mu što ograničava sudjelovanje javnosti u pristupu pravosuđu, izrazila je sumnju Jagoda Munić, članica screening tima te potpredsjednica udruge Zelena akcija.
Najveće promjene u prilagođavanju standardima EU napravljene su, ističe Ružinski, u zbrinjavanju otpada, za koji je donesena i nacionalna strategija, koja predviđa gradnju do 21 centra za zbrinjavanje otpada do 2025. godine.
Bolna nam je točka prilagodba industrijskih i energetskih postrojenja te pitanje zaštita voda, gdje treba donijeti strategiju. Što se tiče vode, sva mjesta treba opskrbiti uređajima za obradu otpadnih voda. Neka od današnjih rješenja neće se moći zadržati, a to se odnosi na velike industrijske objekte. Za sada u zadovoljavanju novih standarda najbolje stoje pivarska i cementna industrija, u kojoj ima dosta stranih vlasnika koji su se unaprijed pripremili, objasnio je Ružinski te najavio kako samo Ina u prilagodbu standardima planira uložiti 900 milijuna eura.
Godišnje do 200 milijuna eura ulaganja
U područje okoliša godišnje će se, najavljuje Ružinski, ulagati između 100 i 200 milijuna eura. Dio tih sredstava dobit će se iz europskih fondova. Treba pripremiti projekte jer to je veliki novac koji treba znati potrošiti, rekao je.
Ipak, za neke dijelove prilagodbe na području okoliša tražit će se prijelazno radoblje u trajanju od čak deset godina. Takvi će rokovi biti potrebni za provedbu odredbi EU u praksu u industrijskim postrojenjima, s obzirom na, primjerice, direktivu koja predviđa da se u pogonima treba primjenjivati sva najbolja raspoloživa tehnologija, odnosno najnoviji strojevi.
Na dužinu prijelaznih razdoblja utjecat će i razvoj događaja u drugim poglavljima pregovora, poput energetike ili pak poljoprivrede.
Upitno je koliko je vremena potrebno da bi se industrija mogla prilagoditi bez većih stresova, a koliko je prijelazno razdoblje rezultat utjecaja političkog lobiranja zagađivača, zaključila je pak Jagoda Munić.
