Podsjetimo, povjesničar Josip Jurčević tužio je za klevetu Sašu Blagusa, znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković i poznatog društveno angažiranog intelektualca zbog teksta objavljenog u Novom listu 2007. godine.
Sučeljavanje je započelo komentarom Nikole Petkovića, tadašnjeg suradnika Novog lista, a današnjeg predsjednika Hrvatskog društva pisaca, također objavljenog u Novom listu u kojem je kritizirao Jurčevićev nastup u televizijskoj emisiji Piramida. Jurčević je tada za slučaj vrećice šećera sa likom Adolfa Hitlera u jednom ugostiteljskom objektu u Gospiću, rekao da je riječ o mladenačkoj šali, te Tita poistovjetio s Hitlerom.
Puna dva mjeseca trebalo je da do Novog lista stigne Jurčevićevo opširno reagiranje u kojem optužuje Petkovića za javni govor mržnje, huškanje i uvrede. Taj tekst ponukao je Sašu Blagusa da napiše komentar Jurčević nije znanstvenik, već notorni manipulator i ideolog hrvatske inačice fašizma. Zbog ovih natpisa, Jurčević je odlučio podignuti tužbu protiv znanstvenika i Novog lista te traži 70 tisuća kuna odštete.
Jurčević je pred sudom tvrdio da su "radikalne kvalifikacije koje je autor iznio u tekstu gdje ga prikazuje kao poticatelja mržnje, svakako unose u njegov osobni i privatni život strah od moguće odmazde, tako da su i članovi njegove obitelji osjećali strah".
Sud je prihvatio tvrdnju tuženih da je tužitelj medijski, znanstveno i politički eksponirana osoba te da svojim ponašanjem i izjavama izaziva medijsku pozornost pa mu stoga ne pripada pravo na zaštitu profesionalnog digniteta za polemike koje su ispod razine rasprave u akademskoj zajednici i znanstvenim publikacijama. Sud se nije upuštao u ocjenu stručnosti iznesenih vrijednosnih sudova o povijesnim razmjerima, jer, prema obrazloženju sutkinje Zorke Ćaćić Zagrajski, takve ocjene nisu bile predmet spora.
Ćaćić Zagrajski je naposljetku Novom listu dosudila novčanu naknadu u iznosu od 20 tisuća kuna te je odbila Jurčevićev zahtjev u iznosu od 50 tisuća kuna zbog njegove neprimjerenosti. Kazna je Novom listu izrečena jer sud smatra da sporni tekst nije objavljen u dobroj vjeri. "Povećanje naklade tiskanog izdanja ovakvim polemikama, nije u koleraciji sa općim javnim interesom i konkretnim okolnostima u društvu čije nastojanje mora biti da se odnosi urede na način koji je nužan u demokratskom društvu", zaključio je sud.
