Prenosimo istraživanje Jutarnjeg lista o trenutačnoj kakvoći zraka i stupnju zagađenja u Zagrebu, te planovima i prijedlozima za čišći i ekološki prihvatljiv grad

Loša goriva u automobilima i peći na ugljen u domaćinstvima sredinom prošlog stoljeća bili su glavni zagađivači zagrebačkog zraka. Sve veći razvoj i širenje Zagreb je činilo sve manje zelenim, a sve više sivim. Sedamdesetih godina bio je jedan od najneočišćenijih hrvatskih gradova, a oblaci crnog smoga vidjeli su se u svakom kvartu. Danas, četrdeset godina kasnije, Zagreb se svrstava među najčišće europske gradove. Iako je broj automobila otada višestruko narastao, do vrtoglavih 500.000, uvođenjem plina i izgradnjom termoelektrana, koncentracija štetnih plinova u zraku znatno se smanjila. Zrak je iz tzv. treće kategorije kvalitete prešao u prvu. Prekomjerno onečišćen zrak ‘naslijedio’ je čisti, čime se Zagreb smjestio u sam vrh gradova kada je u pitanju kvaliteta zraka. A stručnjaci kažu da će u budućnosti biti još čišći. Institut za medicinska istraživanja bavi se istraživanjem onečišćenja okoliša, a zagrebački je zrak kategorizirao s obzirom na stupanj zagađenja. Rezultati za prošlu godinu pokazuju da je zapadni dio grada zagađeniji zbog frekventnijih rušenja pojedinih industrijskih i stambenih blokova i izgradnji novih, gradnji cesta i sličnih aktivnosti. Tako je na mjernim postajama u Prilazu baruna Filipovića i u Susedgradu zrak prekomjerno onečišćen, dok su Siget i Peščenica umjereno onečišćeni. Jedinu prijetnju zagrebačkom zraku, prema tom istraživanju, predstavljaju ozon, dušikovi oksidi i lebdeće čestice promjera deset mikrona. Kako objašnjava Vladimira Vađić, voditeljica Odjela za higijenu i okoliš, količina dušikovih oksida u zraku najviše ovisi o prometu. Bolja regulacija prometa Poboljšanju kvalitete zraka pridonosi stalni razvoj grada, gradnja termoelektrana, uvođenje plina i kontrola goriva. Rješenje za što kvalitetniji zrak su bolja regulacija prometa, otvaranje novih biciklističkih staza te pojačana kontrola industrije. Izbacivanje prometa iz centra također bi pridonijelo kvaliteti života. Naime, čestice u zraku ovise i o emisijama, a imaju kancerogena svojstva i štetne su za zdravlje jer udisanjem mogu prodrijeti duboko u organizam, objašnjava Vađić. A gradske vlasti kao da su odlučile poslušati savjete tog Instituta. Biciklističkih staza sve je više (trenutno ih ima 150 kilometara), uređuju se zelene površine, promet u mirovanju gradnjom podzemnih garaža pokušava se izbaciti iz centra, a 350 djelatnika Čistoće svakodnevno čisti zagrebačke ulice i trgove. U listopadu prošle godine na Žitnjaku je otvoren prvi pročistač otpadnih voda u Hrvatskoj, vrijedan 280 milijuna kuna, a započela je i velika sanacija Jakuševca, najvećeg zagrebačkog odlagališta otpada. Iz zagrebačkih kućanstava svakodnevno se odvozi oko 1000 tona otpada, a Ivica Knežević, zamjenik direktora Čistoće, kaže da europski gradovi poput Beča, Londona i Münchena nisu ništa čišći od Zagreba. Europski trendovi Razlog vjerojatno leži u činjenici da se naše poduzeće zaista trudi u što kraćem vremenu očistiti svaki detalj grada. Trgovi, ulice i javno-prometne površine čiste se uz pritisak vode kako se ne bi stvarala nepotrebna prašina. Naši djelatnici uklanjaju otpad s ulica i prazne kante za smeće u vrlo kratkom roku, a naša tehnologija prati svjetske i europske trendove. Posebna se pozornost pridaje samom centru i gradskim trgovima, kojima gravitiraju strani turisti, a kad već kante za smeće moraju biti vidljivo postavljene, trudimo se da većinu vremena budu prazne. Naši djelatnici i suradnici zbog posla često putuju u europske gradove, a čini se da kolege iz inozemstva od Zagreba mogu puno naučiti. Zagreb je načelno čist grad, među najčišćim u Europi, a mi ga iz dana u dan pokušavamo učiniti još čišćim, kaže Knežević. Sve više automobila No, Zagreb ima još puno prostora za napredak. Loša goriva i peći na ugljen, glavne zagađivače zraka u sedamdesetim godinama, danas su naslijedili automobili. Njihov je broj u neprestanom porastu, a razvoj prometne infrastrukture ne prati to povećanje. Više od polovice stanovnika koristi se motornim vozilima pa stručnjaci predlažu favoriziranje javnog gradskog prijevoza. Dnevno se zagrebačkim tramvajima i autobusima preveze oko 50 tisuća putnika, a Ivan Dadić, prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti i ravnatelj Instituta prometa i veza, sugerira povećanje tog broja i razvoj željeznice. Automobili koji 'čekaju', odnosno loša prometna regulacija i vrlo slaba propusna moć prometne mreže najveća su prijetnja zagrebačkom zraku. Prema našim istraživanjima, čak 50 posto automobila luta u potrazi za parkirališnim mjestom, zbog čega je potrebno izmijeniti prometnu regulaciju i povećati propusnu moć na raskrižjima. Promet iz centra na žalost nikad nećemo moći izbaciti jer bi to značilo izbaciti ‘život’ iz tog dijela grada. Stoga smatram da treba urediti javni prijevoz i smanjiti ne broj, već uporabu osobnih automobila. Najbolje rješenje bila bi implementacija željeznice u javni prijevoz, tvrdi Dadić, autor brojnih prometnih studija, a svaka od njih, kako dodaje, vodi računa o zaštiti okoliša.  Narušena mikro klima No prometni stručnjaci tu nisu jedini. Osvješćivanje ljudi i kritiziranje gradskih vlasti kada ne brinu za okoliš, primarna je zadaća tzv. zelenih. U Zagrebu jednu od najzapaženijih uloga ima Zelena lista, a sadašnja supredsjednica Vlasta Toth kaže da to što je glavni grad Hrvatske čist možemo zahvaliti dosadašnjem dobrom urbanizmu. Nekad smo pazili na položaj zgrada zbog boljeg dotoka zraka, no bojim se da se to zadnjih nekoliko godina počelo narušavati. Sve je manje otvorenih prometnica i avenija, a visoka gradnja mogla bi narušiti mikro klimu gradskih četvrti. Problem je što je sve manje zelenih površina pa pokušavamo utjecati na Grad da i o tome vodi računa. Problem u ekologiji grada predstavljaju i građani, koji bi trebali biti svjesniji problema očuvanja okoliša. Naša je zadaća velika, a samo zajedničkom suradnjom vlasti, stručnjaka i na koncu svih građana, Zagreb može postati još ljepši i čišći grad,  zaključuje Toth.