Niz udruga koje se bave pitanjima prostora, ekologije i korupcije održalo je danas konferenciju za medije na Markovom trgu želeći upozoriti saborske zastupnike što će se dogoditi ako usvoje paket zakona o gradnji koji su prošli drugo čitanje u Saboru. Očekuje se da će Sabor o Zakonu o legalizaciji bespravne gradnje te izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji glasovati u petak, a i iz strukovnih udruženja arhitekata i urbanista ovi su zakoni već ocijenjeni kao pogodovanje apartmanizaciji Jadranske obale.
Na ploči koja je obilježavala ilegalno gradilište koje je u prosvjednom performansu niknulo govornicima iza leđa na Markovom trgu stajalo je slijedeće:
Građevina: Apartmansko naselje "Zdrpi i briši", Markov trg bb Zagreb.
Investitor: Mafia Construction Limited
Projektant: Tko je jamio d.o.o.
Izvođač: Ziđam d.o.o.
Nadzor: Ljudi smo dogovorit ćemo se
Građevinska dozvola: Nema je (legalizacija se očekuje nakon izglasavanja zakona)
Dok su aktivisti zidali kućicu bez dozvole novinarima i javnosti su se obratili:
Jagoda Munić, Zelena akcija: Najgora posljedica ovih zakonskih promjena je ubijanje prostornog planiranja u Hrvatskoj. Ovim se omogućuje gradnja izvan građevinskih područja. Rok legalizacije prebačen je na zgrade sagrađene do lipnja ove godine tako da su i oni koji su imali povlaštenu informaciju mogli na brzinu nešto izgraditi. Izmjene zakona su ogromne i govorimo zapravo o novom zakonu. Omogućava se do sada zabranjeno etažiranje u turističkim zonama izvan građevinskih zona. Smanjuje se zaštita obalnog pojasa. Nevjerojatno je da se ovako drastične izmjene s trajnim utjecajem na prostor i prihode lokalnog stanovništva donose na kraju mandata jedne vlade i prije ljetne stanke. Cijeli niz špekulanata će imati direktan profit, a vjerujemo da će se upravo oni pokazati izdašnim donatorima u predstojećoj predizbornoj kampanji.
Đuro Capor, Srđ je naš: Predstavnik tvrtke Golf Razvoj koja želi graditi golf projekt na Srđu rekao je javno još u vrijeme Uskrsa da njima Zakon o golfu uopće ne treba, da je sve što im treba sadržano u Zakonu o gradnji. Već je tada imao povlaštenu informaciju. Zadnje izmjene ovog zakona donesene su u lipnju, a u niti mjesec dana sklepane su nove izmjene i u nevjerojatno brzom postupku, mimo mišljenja civilnog društva, upućuju se u proceduru donošenja kršeći brojne međunarodne konvencije i suprotno mišljenju strukovnih udruženja. Ovo je namjerno i organizirano pogodovanje pojedincima koji su kupovali zemljišta i ovim zakonom dobivaju mnogostruku vrijednost. Ovim zakonom se s mogućnošću etažiranja omogućava brza gradnja apartmana umjesto hotela u turističkim zonama i njihova prodaja na stranom tržištu. To znači da se neće graditi hoteli koje priželjkujemo jer bi zaposlili domaće stanovništvo. Hotel je građevina koja vraća uloženo za deset do dvadeset godina. Dobit ćemo vile i apartmane koji će predstavljati dodatnu konkurenciju domaćim iznajmljivačima. Ne radi se samo o uništavanju prostora već i o uništavanju materijalne podloge na temelju koje mi u priobalju živamo. Nekadašnja mogućnost iz Zakona o golfu se prepisuje u ovaj zakon.
Teodor Celakoski, Pravo na grad: Ovaj zakon je početak promjene ukupne razvojne strategije u Hrvatskoj koja je do sada bila barem deklarativno turistička, a sada postaje naglašeno mešetarsko-nekretninska, Gradnja u turističkim zonama s mogućnošću etažiranja predstavlja pomak s turističke orijentacije na rasprodaju prostora i nekretninski biznis kojim će se ugrabiti najvrjednije zemljište. Iza ovog zakona ne stoje stručna udruženja arhitekata već Hrvatska udruga poslodavaca. Da li je u Hrvatskoj jedna već paradržavna struktura kao HUP toliko moćna da kreira zakone koji će dugoročno koristiti pojedinim članicama HUP-a, a naštetiti ukupnom razvoju države? Kakva je to pozicija jednog subjekta u društvu koji formira zakonske prijedloge mimo svih profesionalnih standarda i protiv svih preostalih vrijednih dijelova Hrvatske? Želi se razvlastiti javna sfera iz odlučivanja o prostoru.
Dušica Radojčić, Zelena Istra: Zaštićeni obalni pojas gubi sve značenje. Moći će se legalizirati gotovo sve, a ako imate prijavljeno boravište i gradnje na manje od osamdeset metara od obale. Investitorske perjanice se svode na nekoliko mešetarskih kompanija. To su uglavnom fondovi koji imaju sjedište u inozemstvu i osnovani su 2006. ili 2007. godine s ciljem mešetarenja u Hrvatskoj. Takvim se ljudima omogućuju ogromne zarade samom preprodajom zemljišta. Oni će izvući profit, a nama ostaviti beton i izgubljenu mogućnost zarade. Na primjer u Vodnjanu je jedan takav fond u to vrijeme kupio 200 hektara poljoprivrednog zemljišta i tražio prenamjenu u građevinsko. Ovim zakonom to postaje puno jednostavnije. Također Danko Končar je kupio velike količine zemljišta u Istarskoj županiji.
Zlatko Burić, Ekološko turističko udruženje Šolta: Saborski zastupnici ne smiju prihvatiti ove izmjene zakona. Oni s time uništavaju turizam. Izgubit ćemo i ovo što imamo. Stanovništvo na obali je prevareno jer nisu smjeli graditi u turističkim zonama pa su prodavali zemljište po minimalnim cijenama. Računali su da će se graditi hoteli koji će donijeti radna mjesta njihovoj djeci. Sve te ideje su ovime potpuno uništene. Turističke zone gube svaki smisao, a Jadran će postati velika betonska spavaonica od koje stanovništvo neće imati koristi. Na Šolti su četiri turističke zone, a na nijednoj se još nije pojavio bager jer mešetari čekaju izmjene zakona.
Vjeran Piršić, Eko Kvarner: Ako se usvoje ove promjene zakona puknut će brana i počet će betonizacija čije će posljedice biti katastrofalne. Riječ je o strateškom udaru na Jadran. Izgubit će se mogućnost pomaka turizma k održivosti. Naša djeca neće moći živjeti na otocima. Pogledajte Portugal. Kada se okrenete iza sebe na obali imate Novi Zagreb, ali Novi Zagreb koji je osam mjeseci u mraku. Ako imate tako velike demografske udare, da ljeti na Krku živi šest puta više ljudi, onda ostatak godine stalno stanovništva plaća svu tu infrastrukturu, ima skuplju vodu i struju. Ispraznit ćemo prostor od naših ljudi i uvesti spekulativni kapital. Horvatinčić tako na Krku misli napraviti umjetno skijalište. Ako ovo prođe slijedi druga privatizacijska pljačka i tip turizma koji imate na Karibima. Paradigma da je resort plus golf visoki turizam znači da će naši ljudi biti potlačeni. Ovaj zakon i postojeći prostorni planovi su put u katastrofu, gospodarsku, sociološku i ekološku.
Zorislav Antun Petrović, Transparency International: Ova dva zakona zajedno s izmjenama Zakona o javnoj nabavi samo su dio korupcijskog stampeda koji u završnim danima rada Sabora prolazi proceduru. Kako administracija koja je uložila toliko truda u zatvaranje poglavlja o tržišnom natjecanju i korupciji istodobno mijenja tri zakona koji su apsolutno otvoreni za najrazličitije muljaže u korist sumnjivih investitora? Nadamo se da će sabornici biti dovoljno mudri da ne prihvate zakone u ovoj formi i da se u širokoj javnoj raspravi nađu bolja rješenja. U suprotnom otvaramo vrata kriminalu najgore vrste i ugrožavamo vlastiti razvoj.
