NESALOMLJIVA Stručnjaci kažu da je Caulerpa racemosa došla nošena morskim strujama, a za razliku od taxifolije algu ubojicu nije moguće zaustaviti prekrivanjem crnim folijama Iako se službeno o tome šuti, iz pouzdanih izvora saznajemo da se u podmorju Nacionalnog parka Kornati, na samom temeljnom fenomenu, pojavila ozloglašena alga Caulerpa racemosa. Sedlasti bok Prije šest dana otkrili su je u uvali Sedlasti bok ronioci iz splitskoga Ronilačkog kluba Nautilus. Sama uvala je nenastanjena pa, iako bi se u prvi mah moglo pomisliti da se alga prenijela sidrom, stručnjaci kažu da je došla nošena morskim strujama. Naime, za razliku od taxifolije, koja se najčešće prenosi sidrima i ribarskim mrežama, racemosu ponajprije prenose morske struje. No, nesumnjivo je da se radi o izuzetno invazivnoj vrsti koja se širi brže od taxifolije i gotovo ju je nemoguće zaustaviti metodama poput prekrivanja crnim Splitski ronioci bili su šokirani pojavom algefolijama, koje su se pokazale učinkovite kod manjih naselja taxifolije. Ne bude li se držala pod kontrolom, a znanstvenici kažu da je to "Sizifov posao", ta će tropska alga za tili čas očistiti kornatsko podmorje od autohtonih biljnih i životinjskih vrsta. Pojava zloglasne alge jasno poručuje da se u Nacionalnom parku nije dovoljno preventivno djelovalo. Čak i u ovom slučaju je Branko Kereta, ravnatelj NP-a, zaobišao matičnu stručnu službu koja o cijelom slučaju ne zna ni toliko na razini šture informacije. Ravnateljeva šutnja Ravnatelj nam je rezolutno odbio bilo što službeno reći o invaziji štetne alge. Treba pričekati do ponedjeljka, kada će Ministarstvo održati konferenciju za novinare, rekao je. Činjenica je ipak da je vijest procurila u javnost i da Kurnatari samo o njoj bruje. Zanimljivo je da je ista ekipa ronilaca prije dvije godine obradila više uvala u kornatskom akvatoriju, no u Sedlastom boku tada nije bilo alge. Otrov na dubini od 60 metara Invazivna alga Caulerpa racemosa raste od površine do dubine 60 metara i stoga ju je gotovo nemoguće u potpunosti kontrolirati, niti znati koliku je uistinu površinu u Jadranu zahvatila. Slovi kao najštetnija invazivna nezavičajna vrsta u Hrvatskoj, a prvi put je otkrivena 2000. godine uz otočić Marinkovac na Paklenim otocima. Do sada su u Hrvatskoj potvrđena 33 nalazišta kojima se od danas treba pribrojiti i ovaj posljednji u NP-u Kornati.

