H-Alter
 U Alert-u br. 22 pročitajte:

Kada odmor postaje etički izbor...

Odgovorni turizam ne znači da mora biti dosadan- "Ekoturizam je odgovorni oblik putovanja koji doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti lokalne zajednice", objašnjava Ayako Ezaki iz Međunarodnog ekoturističkog društva. "Od takvog turizma svi trebaju imati koristi u kulturnom, gospodarskom i smislu zaštite okoliša." Dakle, zašto ekoturizam nije popularan? Uglavnom, zbog cijene, jer je znatno skuplji od paketa „10 dana na Jadranu za 2 osobe samo xxx kuna". To je većini "muvatora" važnije nego čiste savjesti otići na neku destinaciju koja ne pruža komoditet klima uređaja i gužvu pretpranih plaža, niti 24-satnu zabavu tipa Zrće, ali zato pruža sve uvjete za pravi odmor, štednju i pristojno ponašanje prema okolini.

Tko sve troši državni proračun

Zelena lista: samo se od sebe nameće i zadnje pitanje - koji i kakvi to ljudi sjede u ministarstvu zaštite okoliša i odlučuju u naše ime o trošenju proračunskih sredstava? 

Za pretpostaviti je da su prednost pri odabiru imali projekti s jakom ekološkom komponentom jer se ipak radi o natječaju Ministarstva koje bi trebalo brinuti o zaštiti okoliša. Međutim, na popisu sretnih dobitnika, pod brojem 15 u oči upada jedno vrlo zvučno ime - "Hrvatsko nuklearno društvo", s nazivom nagrađenog projekta "Edukacija o primjeni nuklearne tehnologije". Iznos koji su nuklearni lobisti osvojili je, istina skroman, svega 12.000 kn, ali opet.... ? Je li edukacija o primjeni nuklearne tehnologije i općenito njena promocija može biti ekološki projekt? 

Jača zeleni pokret u Turskoj 

U trenutku do sada nezabilježenog gospodarskog razvitka, mali broj ljudi zainteresiran je za potencijalne posljedice po životni okoliš.

Zbog zagađenosti zraka, stopa smrtnosti od raka u Dilovasiu skoro je tri puta veća od nacionalnog prosjeka. Metin Lokumcu, 54-godišnji umirovljeni nastavnik, izgubio je svijest i preminuo 31. svibnja, nakon što su pripadnici policije bacili suzavac i navodno ga udarali tijekom prosvjeda u sjeveroistočnoj Turskoj. Lokumcu je prosvjedovao protiv izgradnje brana i hidroelektrana, koju podupire vlada, u netaknutim planinskim dolinama crnomorske obale. Iako se zalažu za mnoštvo različitih ciljeva, pitanje brana bila je njihova glavna pritužba. "Voda je pravo koje se ne može prodavati", pisalo je na jednom transparentu.

"Vodenjaci"

Čovjekovo tijelo čini 90% vode. Znači li to da smo predodređeni trošiti ogromne količine vode?- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2010.godini potrošili smo 570. 942. 000 m3 vode.Od toga je iz podzemnih je izvorišta bilo iscrpljeno 296.784.000 m3, iz površinskih izvora 175.195.000 m3, iz vodotoka 43.699.000 m3, iz akumulacija 1.934 000 m3, iz jezera 11.402.000 m3, a preuzete vode iz drugih vodovodnih sustava bilo je 41.928.000 m3. U odnosu na potrošnju u 2009.godini, to je 3 posto, više izvađene a 97 posto preuzete vode. Vodovodne tvrtke prodale su nam ukupno 308.239 000 m3, što je za 5 posto manje u odnosu na 2009. godinu, i to najviše kućanstvima. Statistički podaci pokazuju da su i dalje veliki gubici i rasipanje vode: u 2010. godini iznosili su 205.661.000 m3 ili 66 posto količine ukupno isporučene vode. 

Otpad-tema mrska čak i u vladi

 Dok se mi bakćemo sa gorućim deponijama, Europa je otišla jako daleko po pitanju gospodarenja otpadom. Osim spalionica, protiv kojih nitko više ne moroga, u EU se radi na novim propisima kojima se dalje određuje status otpada s kojim se već postupalo, gospodarilo, recikliralo,oporabilo. Na kraju, u ljeto  2011.godine, u Hrvatskoj je uspjelo osnivanje i izgradnja (uz pomoć europskih fondova) tek 2 centra za gospodarenje otpadom, koja bi se u konačnici mogla uklopiti u EU Direktivu o smeću. Županije i gradovi imaju planove za gospodarenje otpadom, o čijoj realizaciji više niti ne razmišljaju, a neke, kao Osječko-baranjska, nakon nekoliko godina natezanja i pranja novca kroz projekt ZOIS, jednostavno više ne brinu za smeće.

Ni sadašnja vlada s predsjednicom na čelu, ne razmišlja o čistoći.

Vrijeme za roštilj

Pošteno rečeno, prosječnom građaninu je uvijek vrijeme za roštilj. Roštilj čak vole veganci i vegetarijanci, a ni svežderi neće odbiti paprike ili tikvice pečene na taj način. Izbirljivi ljudi na to misle i neće npr. ni za Boga pristati na ribu s roštilja grijanog električnom strujom, jer jedini pravi izbor je loza. Dakako, nemam namjeru suviše pisati o energentima, ali ne može se ni ta tema ispustiti kod rasprave o ovako važnoj ljudskoj djelatnosti. Ja ću naravno govoriti o svemu tome s toksikološkog stanovišta. Vidite li u čega se sve petlja toksikologija?

Somalijska ekološka katastrofa

U Somaliji deseci tisuća ljudi bježe od suše i gladi, a u  potrazi za hranom i vodom u dolaze u izbjegličke kampove u Keniji i Etiopiji.

Kriza je dovela do kulminacije: smrtonosna kombinacija teške suše, bez kiše u regiji već dvije godine, porast cijena hrane kojeg diktiraju trgovci, te brutalnost i nenaslućujući kraj građanskog rata u Somaliji.  

Press centar za okoliš na svom blogu 

Presscentar za okoliš Hrvatske (PCOH) je nevladina udruga novinarki i novinara, stručnjaka i stručnjakinja koji informiraju javnost o okolišu, politici zaštite okoliša u Hrvatskoj , regiji svijetu. PCOH je osnovana 2004. godine. Član Međunarodne federacije novinara okoliša (IFEJ) i srodnih mreža i asocijacija u Europi. Više o radu udruge pratite na blogu http://presscentarzaokolis.blogspot.com 

Blog urednice

http://okolisnonovinarstvo.blogspot.com