Alarm iz UN-a

Stalni predstavnik UN-ove agencije za razvoj u Hrvatskoj Yuri Afanasiev u razgovoru za naš list iznio je dramatične procjene o standardu stanovništva te utjecaju klimatskih promjena i globalne financijske krize na stanje u našoj zemlji. Aktualna studija ukazuje na sve veće razlike između bogatih i siromašnih u Hrvatskoj. Ocjena je da je stanje lošije nego što se službeno tvrdi. Kada govorimo o razlikama između siromašnih i bogatih u Hrvatskoj, moramo naglasiti da u Hrvatskoj ne možemo govoriti o apsolutnom siromaštvu na kakvo nailazimo u Aziji i Africi, iako i u tu kategoriju spada 3 do 4 posto hrvatskog pučanstva, dakle oko 170 tisuća ljudi. U Hrvatskoj govorimo o problemu relativnog siromaštva koje zahvaća 11 do 12 posto populacije (oko 600 tisuća ljudi), a oko 19 do 20 posto, dakle gotovo milijun ljudi, izloženo je riziku siromaštva i socijalne isključenosti. Zbog globalne financijske krize čak 45 posto građana ima problema s pokrivanjem životnih troškova. Osim toga ljudi su izloženi dodatnom riziku nezaposlenosti. Prognoze za budućnost Hrvatske prožete su oprezom. Jaz između najbogatijih i najsiromašnijih u Hrvatskoj nije u tolikoj mjeri izražen kao u središnjoj ili jugoistočnoj Europi. Situacija je u prosjeku bolja. Čime se može odgovoriti na velike izazove poput globalne financijske krize i klimatskih promjena? Kratkoročno, Hrvatska može iskusiti teškoće koje su posljedica globalne financijske krize. Više studija upućuje na sličnosti među zemljama središnje i jugoistočne Europe, kao primjerice između Mađarske i Hrvatske. Što se klimatskih promjena tiče, analize za Hrvatsku pokazuju da će temperature i dalje rasti, problem dostupnosti pitke vode bit će sve veći, razina mora će rasti, a i dalje će opadati dotok tekućih voda, što će izazvati energetske probleme. Za Dalmaciju jedan od značajnih problema jest podizanje razine mora koja bi se do kraja stoljeća mogla podići za 10 do čak 80 centimetara. To će se odraziti na hrvatski turizam, na poljoprivredu i ostale vitalne grane gospodarstva. Nema dvojbi, posljedice klimatskih promjena će se reflektirati na poljoprivredu, posebno u Dalmaciji, koja je osjetljiva zbog nedostatka vode. Što poduzeti da se to spriječi? Ljudi općenito prepoznaju samo izravne posljedice klimatskih promjena, a slabo neke indirektne posljedice za društvo kao što su uništena poljoprivredna proizvodnja, što se, pak, dalje veže na moguće povećanje cijena hrane; ili npr. promjene u proizvodnji i opskrbi energijom iz hidrocentrala u slučaju manjeg dotoka vode. Ako će turizam patiti zbog porasta temperatura, nužno je razmišljati, planirati i budžetirati promjenu načina poslovanja, primjerice pomaknuti sezonu posjećivanja na druga godišnja doba i poduzeti druge korake koji će amortizirati i ublažiti posljedice. Toplinski udar iz 2003 Ima i drugih ozbiljnih posljedica. Zadnji toplinski val iz 2003. izazvao je porast smrtnosti u Hrvatskoj za 4 posto. Posebno su ugrožene starije i bolesne osobe. Klimatske promjene utječu, dakle, i na zdravlje. Morali bismo biti svjesniji indirektnih posljedica klimatskih promjena, ali to nije slučaj. Jadran se mijenja Ribe je sve manje, a Jadran se mijenja. Mijenjaju se vrste riba, povećava se toplina mora. Mijenjaju se struje kao i cijeli ekosustav. U poljoprivredi oskudnije padaline i veće temperature tjeraju na razmišljanje o potrebi sadnji nekih novih sorti. Promjene su neizbježne u ribarstvu i marikulturi.