Akcija protiv deponija otpada u Blatuši

Prosvjed je započeo u 9 sati na tržnici u Gvozdu isticanjem poruka ispisanih na arcima papira, kao što je Smetlište ili park prirode - dilema!?, a građani su mogli potpisati peticiju Protiv deponija otpada u Blatuši, a za Blatušu - ekološku oazu!. Prosvjed i potpisivanje peticije organizirali su EcoSense - udruga za promicanje kulture življenja u skladu s prirodom (privremeno sjedište u Puli, do formalnog preseljenja u Blatušu), EcoX - Ekonomski centar održivosti iz Blatuše, Suncokret - Centar za razvoj zajednice iz Gvozda i Ekološka poljoprivredna zadruga Svarun iz Slavskog polja. U nepuna dva sata peticiju je potpisalo preko 200 građana Gvozda i okolice, a potpisivanje će se nastaviti u selima općine Gvozd kojoj pripada Blatuša. Na skupu pred tržnicom okopili su se i novinari nekoliko uredništava, Hrvatske televizije, dnevnih novina i internetskih portala. Obratili su im se Robert Schenk, voditelj projekta eko-sela u Blatuši kojeg provode udruga EcoSense i poduzeće EcoX i mr. Drago Plečko, istaknuti zagovornik zaštite okoliša. Naglasili su da je odluka o otvaranju odlagališta otpada u nekadašnjem urdokopu kaolina donešena mimo struke, koja bi trebala ponuditi najmanje štetnu lokaciju deponija po ljude i okoliš, uz pronalaženje najčistijeg i gospodarski najisplativijeg zbrinjavanja otpada. Svako ishitreno rješenje, donešeno bez suglasnosti stručnjaka, ali i naroda kraja u koji se deponija namjerava smjestiti, imat će, upozorili su, dalekosežne i nesagledive štetne posljedice, od zagađenja vodotoka, okolnih šuma i plodnih polja na kojima se više neće moći uzgajati zdrava organska hrana. A upravo čista voda, zemlja i šume najveće su bogatstvo. Također bi obezvrijedilo i već uloženi trud i ulaganja brojnih ekoloških poljodjelaca Blatuše i okolice, a napose uređenje tamošnjeg eko-sela - najvećeg u Hrvatskoj! - u koje je uloženo preko 2 milijuna kuna u održivu ekološku gradnju i poljoprivredu. Načelnik općine Gvozd Branko Jovičić, u osvrtu na prosvjed, izjavio je da ne podržava izgradnju deponije u Blatuši, a županica Sisačko-moslavačke županije Marina Lovrić otkazala je najavljeni dolazak u Gvozd. Peticiju s potpisima građana protiv deponija otpada u Blatuši organizatori prosvjeda i njezinog potpisivanja dostavit će Uredu predsjednika Republike Stjepana Mesića, Uredu predsjednika Vlade Ive Sanadera, ministrici zaštite okoliša Marini Matulović Dropulić, ministrici pravosuđa Ani Lovrin, županici Sisačko-moslavačke županije Marini Lovrić i Hrvatskom helsinškom odboru. U peticiji se, između ostaloga, naglašava: 'Ovom peticijom tražimo Vaš glas za sprječavanje ekološke katastrofe koja bi nastala smještanjem deponija otpada u mjestu Blatuša, općina Gvozd, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Blatuša ima neprocjenjivu vrijednost prirodnih resursa koje bi deponij otpada zauvijek uništio. Deponij otpada ugrozio bi: *botanički rezervat čon Močvar - izuzetno osjetljivo zaštićeno ekološko područje, bogato raritetnim primjercima vegetacije, koje predstavlja južnu europsku granicu takvih staništa; * park šumu Petrova gora - sve poznatiju turističku destinaciju, poznatu ne samo po svojim povijesnim spomenicima (pavlinski samostan, grob Petra Svačića, partizanske bolnice...) već i kao oazu za planinare, bicikliste i ljubitelje netaknute prirode; * lječilište Topusko - lječilište duge tradicije koje svojom širokom ponudom u području zdravstvenog turizma nudi i dimenziju boravka u prirodi, rekreacije, planinarenja. Moogućim smještajem deponija otpada u njegovu blizinu, te blizinu botaničkog rezervata čon Močvar posebno je ugroženo poznato ljekovito blato lječilišta. Također, deponij otpada ugrozio bi razvojni potencijal Blatuše koja se privatnom inicijativom već oblikuje kao ekološka oaza, kao mjesto proizvodnje i ponude zdrave hrane i zdravoga života. Ovakva ekološka strategija vraća život u Blatušu, oživljava napuštena sela i zaseoke, potiče zapošljavanje i sprječava daljnju depopulaciju prostora. Deponijom otpada ovakav se razvoj Blatuše jednostavno ukida. Ukida se jedna cijela regija usmjerena očuvanju prirode i promociji zdravoga života. Po nekim informacijama stručnjaka, u perspektivi postoji realna opasnost zagađivanja pitke vode gradova Petrinja i Sisak, uslijed specifičnih geoloških karakteristika terena na kojem se planira deponij izgraditi.'