Inicijativa "Stop ACTA" poziva na prosvjednu raspravu u subotu, 9. lipnja, u 16h na Titovom trgu (ispred Konta) u Rijeci povodom Europskog dana akcije protiv sporazuma ACTA.

Za tri tjedna glas Europskog parlamenta presudit će odlazili li ACTA u neslavnu povijest ili dobivamo globalni instrument represije građanskih sloboda i ekonomske pravde. Iako se možda čini da sporazum neće proći, odnosi političkih snaga u Europskom parlamentu ne daju osnove za lakomislenu sigurnost. Stoga se pridružite protestnoj raspravi u Rijeci i podržite međunarodnu javnost u borbi protiv ovog štetnog sporazuma. Jer, u ovom času, u Europskom parlamentu se odlučuje o građanskim i ekonomskim pravima hrvatskih građana.

Za manje od mjesec dana, 3. srpnja, kucnut će presudni trenutak za međunarodni trgovinski sporazum ACTA. Europski parlament konačno će pristupiti glasanju o ratifikaciji. Proteklih tjedana četiri parlamentarna odbora - Odbor za međunarodni razvoj, Odbor za građanske slobode, pravdu i unutarnja pitanja, Odbor za pravna pitanja i Odbor za industriju, istraživanje i energiju - preporučili su zastupnicima da glasaju protiv ratifikacije, ukazavši upravo na one sporne namjere, postupke u donošenju i odredbe sporazuma koje su prethodnih mjeseci digli na noge javnost diljem Europe.

Podsjetimo, sporazum ACTA nastao je tajnim dogovorima među malim brojem najrazvijenijih zemalja. Zahvaljujući pritisku globalne javnosti, naporima organizacija civilnog društva i kanalima poput Wikileaksa ranije verzije dokumenta procurile su u javnost i početne intencije predlagača u smjeru zadiranja u pravno ustrojstvo internetske komunikacije bitno su ublažene. Međutim, u ublaženom završnom dokumentu svejedno su ostale brojne sporne odredbe. One bi u primjeni mogle dovesti do narušavanja slobode govora i prava privatnosti na internetu, podrivanja temeljnih pravnih standarda kao što su pretpostavka nevinosti, pravičan sudski postupak i proporcionalnost kazne, otežavanja dostupnosti generičkih lijekova, znanosti i kulture. Takav sporazum predstavlja čin globalne ekonomske dominacije i stoga su mu podršku uskratile najveće manje razvijene zemlje svijeta poput Brazila, Kine ili Indije.

Pa ipak, unatoč politički jednostranom i pravno spornom karakteru sporazuma, 26. siječnja Europska komisija i 22 zemlje Europske unije potpisale su sporazum - i time izazvale građane diljem Europe da izađu na ulice. Taj pritisak međunarodne javnosti rezultirao je povlačenjem nekolicine zemalja iz procesa ratifikacije, a raspoloženje u Europskom parlamentu pokazalo se sklonije građanima nego li propagandi Europske komisije. Stoga u ožujku Europska komisija povlači sporazum iz parlamentarne procedure i šalje ga na razmatranje Europskom sudu pravde, pokušavajući stvoriti pravnu legitimaciju tamo gdje nije mogla dobiti demokratsku legitimaciju. Međutim, Europski parlament odlučuje djelovati protiv te namjere Europske komisije da potkopa demokratski proces i vraća sporazum u proceduru.

Taj dosada neviđeni unutarnji sukob institucija Europske unije doživjet će kulminaciju za dvadesetak dana. Bit će to završni čin jedne političke drame u kojem će se pokazati jesu li institucije Europske unije sposobne služiti iskazanoj volji građana ili pak služe privatnoj pravdi korporacija. Iz preporuka parlamentarnih odbora odluka bi se mogla učiniti izvjesnom, ali pogledamo li kako su glasali odbori, vidjet ćemo da je tek nešto više od 50% zastupnika glasalo protiv ratifikacije.

Odluka Europskog parlamenta, u trenutnom procesu pristupanja, diktirat će i odluku Republike Hrvatske. Stoga ponavljamo zahtjev Hrvatskoj vladi i Saboru da učine sve kako Hrvatska ne bi pristupila ACTA-i, da zauzmu kritičan stav protiv ovakvih jednostranih međunarodnih sporazuma i da krenu u reformu autorskog prava za digitalno doba. Jer kao što sugerira izvještaj Odbora za građanska prava:

"Kultura dijeljenja datoteka, koju je omogućio tehnološki napredak prethodnih desetljeća, nesumnjivo stavlja pred izazov načine kako smo proteklih desetljeća uredili naknade za umjetnike i zaštitu intelektualnih prava. Naša je zadaća, kao tvoraca politike, da riješimo taj izazov i nađemo ravnotežu između mogućnosti koje donose tehnologije i prosperiteta umjetničkog stvaralaštva... ACTA dolazi u preranoj fazi i potencijalno prihvaćanje Sporazuma u osnovi bi osujetilo mogućnost javnog odlučivanja o tom pitanju kakvo nam nalaže naša demokratska tradicija."