800 kilograma opasnog otpada po djetetu

U vrijeme kada čovječanstvo nemilice troši prirodne izvore, zbog čega su sve glasniji zagovornici održivog razvoja, jedinog mogućeg načina života ako želimo dobro i onima koji ostaju i dolaze nakon nas, postavlja se pitanje kako se milijarde jednokratnih pelena koje stvaraju brda na odlagalištima otpada uklapaju u održivo življenje. Odlaganje jednokratnih pelena na odlagališta sve je veći problem. Iza svakog djeteta ostane oko 800 kilograma tog opasnog otpada. Njemačka je već odavno počela upozoravati na taj problem. Mnogi gradovi u Austriji, Kanadi i SAD-u počeli su sufinancirati roditelje pri kupnji platnenih pelena jer im se to više isplati nego brinuti o golemim količinama pelena čije odlaganje moraju riješiti. »U Hrvatskoj se godišnje baca oko 122 milijuna jednokratnih pelena, to jest osam milijuna kilograma opasnog i vrlo otpornog otpada i 210 milijuna kuna koliko košta ta količina pelena«, napominje Renata Jelušić iz Udruge Roda - roditelji u akciji, dodajući da Zemlja nije za jednokratnu upotrebu zbog čega su se u Rodi prihvatili igle i konca te marljivo šiju platnene pelene. Projekt šivanja platnenih pelena »rodio« se iz želje roditelja da njihova djeca budu što zdravija i sretnija kao i zbog zaštite prirode. Program se provodi uz financijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), putem programa koji provodi AED. Udruga organizira nabavku materijala, za sašivene pelene ženama isplaćuje novac, a pelene potom prodaje. U Rodi ističu da je korištenje platnenih pelena, kojih ima nekoliko vrsta, znatno jeftinije, osobito ako se u obzir uzme da ih može koristiti više djece. »Njihova najveća prednost je u tome što su zdravija za djecu i jer njihova uporaba pridonosi očuvanju prirode. Pregrijavanje od jednog stupnja Celzijevog do kojeg dolazi u jednokratnim pelenama s plastičnim vanjskim slojem u vrijeme kada se dječacima još razvijaju testisi može utjecati na kasniju plodnost«, priča Renata Jelušić. Platnenih pelena treba 200 puta manje nego jednokratnih, 25 u odnosu na 5000 te je količina vode i energije potrebna za održavanje platnenih pelena daleko manja od one potrebne za proizvodnju jednokratnih. Svjetska zdravstvena organizacija također ističe da se fekalije iz pelena ne bi smjele bacati na odlagališta, jer su izvor raznih bakterija i virusa, uključujući i hepatitis B i polio, koji se nalaze u izmetu neko vrijeme nakon cijepljenja bebe. Spaljivanjem oslobađaju otrovne kemikalije U Rodi upozoravaju da se u proizvodnji jednokratnih pelena koriste kemikalije, kao što je natrijev poliakrilat, a u okoliš ispuštaju opasne kemikalije, poput dioksina i TBT-a. TBT, upozoravaju u Rodi, je toksična kemikalija koja nastaje u proizvodnji PVC-a. Pri spaljivanju jednokratnih pelena proizvode se otrovni plinovi, dioksini, furani te klor, a pri njihovu raspadanju metan, staklenički plin koji pridonosi globalnom zagrijavanju.