400 milijuna ljudi živi u 'minskim poljima'

Ti podaci stoje u izvješću koje je u srijedu objavila skupina Handicap International. Izvješće navodi da je više od 13.000 civila ubijeno ili ranjeno zadnjih godina pri eksploziji zaostalih kazetnih bombi, no stvarna brojka vjerojatno je mnogo puta veća. Nakon oružanih sukoba "neeksplodirane kazetne bombe pretvaraju domove, životne i društvene sredine nekih 400 milijuna ljudi u istinska minska polja", piše u izvješću. Nužna zabrana kazetnih bombi Predstavnici iz gotovo 50 država pripremat će u Limi (Peru) od 23. do 25. svibnja nacrt zabrane te vrste oružja koje se naširoko koristilo u Iraku, Afganistanu, Libanonu i ruskoj republici Čečeniji. U veljači su se izaslanici 46 zemalja na skupu u Oslu (Norveška) suglasili do iduće godine donijeti zabranu korištenja, proizvodnje, prijevoza i skladištenja tog oružja koje je opasno godinama nakon što je bilo "izbačeno". No većina država koje proizvode kazetne bombe, uključujući Sjedinjene Države, Rusiju i Kinu, nije u Oslo poslala svoje izaslanike te je jasno dala do znanja da neće podržati zabranu. Te države tvrde da moraju zadržati opciju kazetnih bombi kao oružja za obranu. U ožujku je Britanija postala prva velika vojna sila koja je zabranila jednu inačicu tog oružja osmišljenog da ubija velik broj neprijateljskih vojnika rasprskavajući u širokom području stotine malih bombica punjenih smrtonosnim šrapnelom. Britanska vlada objavila je da će u budućnosti koristiti samo oružje koje ima samorazarajući mehanizam, a takvu su odluku organizacije ocijenile nedovoljnom i zahtijevaju potpunu zabranu. Britanija i SAD koristile su tisuće komada kazetnih bombi tijekom invazije na Irak 2003., a Izrael je takvo oružje masovno koristio u južnom Libanonu ljeti 2006., u borbi protiv pokreta Hezbollah. Prema Handicap International-u 98 posto žrtava kazetnih bombi su civili "ubijeni ili ranjeni po povratku svojim domovima nakon prestanka sukoba ili pri obavljanju redovitih dnevnih poslova".