3000 tona opasnog medicinskog otpada godišnje čeka spalionice

Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić donijela je Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom kojim se propisuje odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje medicinskog otpada na mjestu nastanka, skupljanje i prijevoz te njegovu oporabu, odnosno konačno zbrinjavanje. Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kojoj nastaje medicinski otpad kao što su ordinacije liječnike opće prakse, oporavilišta, ambulante, domovi za stare i nemoćne, ugovorne liječničke ordinacije, stomatološke ordinacije, hranilišta za životinje i lovačke štenare, saloni za tetoviranje i piercing, ordinacije i saloni za akupunkturu, veterinarske ordinacije; ljekarne i ostale trgovine lijekovima i medikamentima, kozmetički, pedikerski i slični saloni, zoološki vrtovi, safari-parkovi, i slične djelatnosti u kojima nastaje medicinski otpad, dužni su odvojeno skupljati i privremeno skladištiti otpad na, za okoliš i zdravlje ljudi, siguran način i tako skladišten otpad predati ovlaštenom skupljaču radi daljnje obrade. Pravilnik propisuje da su ljekarne dužne preuzimati stare lijekove i sličan farmaceutski otpad neovisno o podrijetlu. Medicinski otpad čije zbrinjavanje nije moguće u Hrvatskoj mora se izvoziti, a zabranjeno je odlaganje medicinskog opasnog otpada na odlagališta otpada. Patološki otpad kao što su dijelovi ljudskog tijela i slično mora se pod posebnim uvjetima spaljivati u krematorijima ili zakapati u groblja. Hrvatska nema dovoljan broj postrojenja za obradu i odlaganje opasnog otpada, a trenutačno samo jedna bolnica ima sve potrebne dozvole za zbrinjavanje i spaljivanje infektivnog otpada u posebnim pećima iako svoj infektivni otpad spaljuje još desetak bolnica, nedavno su upozorili u Hrvatskoj liječničkoj komori. O složenosti problema dovoljno govori podatak da u pružanju zdravstvene zaštite godišnje u Hrvatskoj nastanu oko 10.964 tone »inertnog« i opasnog medicinskog otpada, stoji u stručnom osvrtu u Liječničkim novinama. Oko 86 posto otpada je »inertni otpad« - papir, staklo, ostaci hrane i sav ostali klasični komunalni otpad. Opasni medicinski otpad čini oko 14 posto. Od toga je oko 80 posto infektivni otpad, a ostalo su oštri predmeti, patološki, farmaceutski i kemijski otpad , citostatici i - radioaktivni otpad za koji se primjenjuju posebni propisi. Samo dvije bolnice imaju vlastitu, internu spalionicu opasnog medicinskog otpada, koja pritom zadovoljava ekološke standarde propisane prema direktivi Europske komisije. Jednu ima KBC »Dubrava«, a drugu KBC »Vinkovci«. Postoji koš nekoliko internih spalionica, no njihov bi rad mogao biti zanimljiv Sanitarnoj inspekciji i pravosuđu. U Hrvatskoj na godinu nastaje i oko 3000 tona opasnog medicinskog otpada. Od toga je 75 posto infektivnog, 24 posto kemijskog i farmaceutskog, a jedan posto kancerogenog i radioaktivnog. Ukupno ga se proizvede pet puta više, no ostatak je sličan komunalnom otpadu. Osim dviju internih bolničkih spalionica, u cijeloj zemlji nema nijedne sustavne spalionice opasnog otpada. Većini ostalih bolnica preostaje jedino da sklapaju ugovore s tvrtkama koje su ovlaštene za skupljanje i zbrinjavanje takvog otpada.