240 tisuća vrećica mjesečno izađe iz jednog hipermarketa!

Marijan Galović, aktivist udruge Zelena akcija, kaže da su u zbrinjavanju otpada plastične vrećice najveći i glavni problem, te da bi građani u kupnju trebali nositi svoje omiljene platnene vrećice. Plastičnoj vrećici za razgradnju treba čak tisuću godina. Činjenica je to koju mnogi građani već znaju, no treba je tu i tamo ponoviti i nad njom se zamisliti. Jer, unatoč potpuno »neekološkim« svojstvima, plastične se vrećice i dalje svakodnevno proizvode, koriste samo jednom i potom bacaju. Plastične je vrećice danas gotovo nemoguće izbjeći. Građani ih dobivaju u prodavaonicama prehrambenih proizvoda, u pekarnicama, slastičarnicama i fotokopiraonicama, u ljekarnama i drogerijama, u trgovinama odjeće, igračaka ili tehničke robe. Čak i kumica na placu, prije no što je građanin uopće odlučio koje će jabuke kupiti, već u ruci drži plastičnu vrećicu. Marijan Galović potvrđuje da su u zbrinjavanju otpada (a vrećica nije ništa drugo doli otpad) plastične vrećice najveći i glavni problem. Kaže da njega pak mogu riješiti sami građani. Sprječavanje nastanka otpada počinje pri kupnji. Građani bi trebali birati proizvode zapakirane samo u reciklirajuće materijale, govori Galović i dodaje da bi građani u kupnju trebali nositi platnene vrećice. Prodavači, međutim, kažu da kupci ne samo da ne donose svoje vrećice nego uzimaju i više no što je potrebno. Objašnjavaju da su vrećice s logotipom dućana besplatne i najčešće vrlo lijepo izrađene, pa im kupci jednostavno ne mogu odoljeti. Klaudija Perić iz tvrtke DM - Drogerie markt kaže da njihove besplatne vrećice građani nakon kupnju ne bacaju nego ih ponovo koriste. Ipak otkriva da DM razmatra uvođenje alternativne ekološke ambalaže. Osim što je DM jedna od rijetkih tvrtki koja u poslovanju koristi samo ekološki razgradiv papir, neki od budućih koraka mogu biti upravo papirnate ili platnene vrećice, objašnjava Perić. Da građani nepotrebno troše velike količine plastičnih vrećica potvrdila je i Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Kaže da građani nisu svjesni činjenice da uzimanjem svih tih vrećica zapravo štete okolini. Građani ne vole kada im se krše prava, te im se naplaćuju vrećice s logotipom dućana. No na količinu vrećica s kojima smo svi zatrpani nitko se nikada nije žalio, objašnjava Brčić-Stipčević. O broju plastičnih vrećica koje se dnevno podijele diljem hrvatske može se samo nagađati. Primjerice, Mercatorov hipermarket dnevno posjeti oko 8000 građana. Ako svatko od njih uzme samo jednu vrećicu, to je 240.000 vrećica mjesečno sa samo jednog prodajnog mjesta. Nekoć su sva pića bila u staklenoj ambalaži koja se vraćala i ponovno koristila. Marijan Galović upozorava da bi i danas građani trebali koristiti većinom povratnu ambalažu. Kaže da je gomilanje otpada usko povezano s problemom iscrpljivanja izvora energije. Što se više otpada gomila, to je više sirovina potrebno da se izrade novi proizvodi, zaključio je Galović.