Sedam bračkih općina i grad Supetar trebali bi prema Konačnom prijedlogu Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije dobiti 27 turističkih zona ukupne površine 236,2 hektara, s 13.690 kreveta. Novim kapacitetima najviše će se opteretiti područje Milne, gdje je u pet zona površine veće od 90 hektara ovim prijedlogom predviđeno 4900 novih ležajeva, što je, primjerice, čak tisuću više od planiranog broja ležajeva na cijelom susjednom otoku Šolti. Na području Supetra planirano je 3100 novih ležajeva u šest zona, na području Selca 2050 ležajeva u četiri, a Bola 1350 u tri zone. Ostale općine imaju manje od 1000 novih kreveta, a najmanje ih je planirano u Nerežišćima, tek 30. Mutni poslovi Iako je ta općina najveći gubitnik, nezadovoljstvo ovim prijedlogom županijskog plana vlada i u Sutivanu, gdje je predviđeno maksimalno 850 kreveta u dvije zone površine 14,5 hektara. Tamo je, naime, prošlogodišnji Nacrt izmjena i dopuna plana, koji je prethodio Konačnom prijedlogu, predviđao turističku gradnju u još četiri zone. Nacrt je omogućavao i realizaciju projekta "Kraljevstvo maslina" prema kojemu je poduzetnik Ivan Kapetanović, iza kojega stoji golemi kapital slovenske Crkve, namjeravao na 30 hektara izgraditi turistički kompleks s vilama, navodno vrijedan pola milijarde eura. No, Kapetanović je Konačnim prijedlogom plana promoviran u najvećeg gubitnika među brojnim poduzetnicima koji su jeftino otkupljivali bračku zemlju, iako je Općina Sutivan, koja podržava njegove zamisli, uložila žalbu. Za razliku od Sutivana, Općina Milna već duže vrijeme izražava nezadovoljstvo činjenicom da se - protivno želji lokalnih vlasti - u prijedlogu plana ponovno našla turistička zona Miholj Dolac, površine 4,1 hektar i s 200 kreveta, za koju, kako tvrdi načelnik Frane Lozić, Milna nema potrebnu infrastrukturu, niti je ta zona u njezinu interesu. Smanjenje kapaciteta traže i u Bolu, gdje drže da je 800 hotelskih kreveta na području nove zone Drasin - previše. U Konačnom prijedlogu plana pojavile su se značajne razlike u odnosu na prošlogodišnji Nacrt prijedloga, što upućuje na manipulacije sa zemljištem, a značajne razlike mogu se pronaći i u odnosu na dva ranija dokumenta: Usklađenje plana iz 2005. i kasniji Ispravak uređenja, jer se kroz te tri verzije, osim površine i broja kreveta, često mijenjala i sama namjena zona.

