Hrvatski eksperti iz ekonomije, turizma, meteorologije, sociologije, politike, zaštite okoliša o dosezima konferencije u Danskoj.

Hrvatska vlada angažirala se samo kako bi ublažila obveze Kyotskog sporazuma, a ne kako bi ih provela, rekao je Toni Vidan na jučerašnjem HBS-ovom okruglom stolu o klimi. Rober Faber dodao je da se Hrvatska ne priprema za krah izvora fosilnih energenata, a Vjeran Piršić je upozorio na veliki porast broja žrtava klimatskih promena u svijetu.

Jens Holm skreće pozornost na to da svaki čovjek izborom onoga što jede utječe na klimu. To potvrđuje i FAO, koji upozorava da je uzgoj stoke odgovoran za 18 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova, što je više od emisija ukupnog svjetskog prometa kopnenim putem. Točnije, stočarska industrija proizvodi trećinu svjetske emisije dušikovog oksida.

Poruku koju su ovih dana na svojem Četvrtom skupu uzvikivali pripadnici izvornih naroda Amerike potrebno je čuti i u našim malim tranzicijskim državama: Zemlja se ne prodaje, zemlja se brani. Voda se ne prodaje, voda se brani. Šuma se ne prodaje, šuma se brani. Njihovi predstavnici će na ovogodišnjoj konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu predložiti osnivanje Suda za klimatske promjene.

Ovo je zalazak jedne ere, i ukoliko se ne promijeni smjer i način kretanja u iskorištavanju i potrošnji resursa, sve je izvjesniji svijet pun nemira i kaosa. Bez zajedničke suradnje na iznalaženju izlaska iz suludog potrošačkog životnog stila, uništavanja najvrednijih svjetskih ekosustava i klime, ratova za resurse, teže dostupnosti odnosno sve većih cijena najvažnijih energenata, nije moguće uspjeti. Solo brijači, etički potrošači kao zasebni samodopadni akteri u društvu, izolirani eko rajevi, i slična uskogrudna tapkanja nemaju utjecaja na društvo, a taj utjecaj je ono što tražimo.